Mikloušić je naglasio da kako kad djeca rastu sve je teže kontrolirati njihove izvore informacija
Otkako je počeo rat u Ukrajini ljudi su, shvatljivo, zabrinuti, tužni, depresivni, brinu za budućnost, i možda najgore – ne znaju što reći djeci koja isto tako vide i čuju podatke o poginulim civilima, i granatiranju rodilišta. Gost RTL Direkta je psiholog Igor Mikloušić.
Mikloušić je kazao je rat teška tema i za odrasle i za djecu, te kada se o ovakvim temama priča s djecom potrebno je prilagoditi komunikaciju i terminologiju dječjem uzrastu.
Više pogledajte u video prilogu RTL Direkta:
“Do sedam godina, trudimo se to pojednostaviti, ne potičemo temu ako joj oni zaista nisu bili izloženi i ako ne vidimo neke promjene na njima, da su se dogodile. Pokušavamo vrlo jednostavno komunicirati ‘neki tamo loši ljudi rade loše stvari, sad im pokušavamo pomoći da to što prije riješe’. A ono što je važno naglasiti da su oni u svojoj obitelji sigurni i da je njihova obitelj tu za njih”, rekao je psiholog.
Uz to, Mikloušić je naglasio, kako kad djeca rastu sve je teže kontrolirati njihove izvore informacija, jer će u školi ili na društvenim mrežama ili na TV-u čuti da se događaju neke ružne stvari.
”Važno je to staviti u kontekst. Oni često kad čuju o smrtima civila ili slično, ne znaju što se događa. Treba napraviti jednu atmosferu u kojoj se može otvoreno o tome razgovarati i vidjeti prvo što oni znaju o tome i onda im dati kontekst koji je pravilan.
Tinejdžeri će već imati svoja mišljenja, treba ih poslušati. Važno je normalizirati njihove emocije, pokazati im da je u redu biti prestrašen i zbunjen. Najvažnije je na kraju razgovora izaći s osjećajem sigurnosti u obitelji”, poručio je Mikloušić.
Poseban problem je na TikToku koji koriste mnoga djeca, a na kojem se rat prenosi gotovo uživo. Posebno je veliki problem, naglašava Mikloušić, grafičke scene nasilja koje su na toj društvenoj mreži dostupne. Psiholog kaže kako je na roditeljima sada velika odgovornost da probaju kontrolirati i pristup informacijama, ali i da otvoreno komuniciraju s djecom. Djeca se trebaju osjećati slobodno podijeliti svoje strahove, a roditelji ne bi trebali imati upaljene vijesti koje ide non stop.
”To je dobro i za nas u ovim trenucima. Stalno čitanje vijesti, skrolanje po raznim portalima povisuje anksioznost, to znamo još od korone. Za djecu je specifično da teško razlikuju ozbiljnost i istinitost vijesti, tu smo mi važni da im damo kontekst.
Naglasak je na tome da su njihove emocije ok, da ih prihvaćamo i onda se usmjeriti na one pozitivne stvari, pobuditi nadu u njima, usmjeriti se na tu i sada”, savjetuje psiholog.
Uz to, Mikolušić kaže kako treba naglasiti kako ne treba prestati sa životom, ne prestati pisati zadaće ili ići na posao zbog toga što smo u strahu. Treba nastaviti sa svime što nas usidruje u okolinu u kojoj se ok osjećamo.
”Važno je i da djeci damo mogućnost da pomognu. Oni mogu nacrtati nešto, vidjeti u koje se humanitarne organizacije mogu uključiti. Ovo je dobra prilika i da se djecu uči vrlinama, suosjećanju i empatiji. Da se nauči da je rat loš, da izaziva teške situacije. Uz to, djeca iz Ukrajine će sada biti i u našim školama i treba raditi na empatiji, da suosjećamo s nekim kome je teško”, rekao je Mikloušić.
I za odrasle, kaže Mikloušić, puno se govorilo o izgradnji psihološke otpornosti. Tvrdi kako svi možemo raditi na svojoj otpornosti tako da promijenimo naše misli, da se usmjerimo na one pozitivne stvari i na sitne promjene i zadatke koje ostvarujemo, da izgrađujemo jedan način da se suočavamo s teškim problemima svaki dan.
”Promjena načina razmišljanja od fokusiranja na negativno do aktivno traženja onih pozitivnih može zaista napraviti čuda i pomoći da budemo jači u teškim trenucima”, rekao je psiholog.
Naglašava kako su onima koji su prošli Domovinski rat usporedbe s rat u Ukrajini sigurno bile teške, jer je to bila dodatna retraumatizacija. No, kako kaže, ljudski duh je neslomljiv.
”Ne trebamo zazirati od traženja psihološke pomoći ako nam je teško. Trebamo to destigmatizirati. To nije znak slabosti, to je znak odgovornosti i brige za mentalno zdravlje. Naše mentalno zdravlje će se odraziti na našu obitelj. Ako procijenite da trebate pomoć, potražite stručnjake”, naglasio je Mikloušić.
Kao ustanove kojima se možete obratiti naveo je Centar za krizna stanja pri KBC-u Zagreb, te Centar za stanje mladih, te web stranicu mentalnozdravlje.zagreb.hr na kojem se nalazi priručnik Rat kroz oči djeteta, donose RTL Vijesti.
