Svaki dan se tušira samo 66 posto ljudi, ali svaki treći misli da se oprati dovoljno par puta na tjedan
Živjeli na jugu ili na sjeveru – vozili se tramvajem ili autobusom – svi su nekad u javnom prijevozu osjetili neugodan miris. I to ne samo zato jer se ljudi znoje na plus 35 – nego zato jer su higijenske navike Hrvata prilično loše. Potvrdilo je to novo istraživanje, prema kojem 10% ljudi uopće ne koristi dezodorans, a svaka treća osoba se ne tušira svaki dan.
Stvar je još gora kad se tome dodaju već poznate neslavne brojke prema kojima imamo najviše karijesa u Europskoj Uniji i po stanovniku trošimo dvije zubne paste godišnje.
Vani plus 35, u tramvaju plus 40. Teško je reći mašu li građani lepezama pokušavajući se rashladiti ili od sebe tjeraju neugodan miris. Jer, ima svega..
Tuširanje jednom tjedno
Neki će se očito iznenaditi: ali jedan posto ljudi tušira se jednom mjesečno.
Istraživanje o higijenskim navikama pokazalo je i da u 21. stoljeću još ima Hrvata koji nisu otkrili blagodati sapuna i tople vode. Svaki dan se tušira samo 66 posto ljudi, ali svaki treći misli da se oprati dovoljno svega par puta na tjedan. Šest posto to čini jednom u sedam dana.
Drugim riječima: svaka treća osoba u Hrvatskoj ne tušira se svaki dan, a evo i objašnjenja za neugodne mirise iz tramvaja: 10 posto ljudi uopće ne koristi dezodorans.
“Ne treba kožu ribati, niti koristiti one spužvice za ribanje, one su rasadnik bakterija. lagano tuširanje s mlakom vodom i laganim sapunom, neće štetiti, a koristiti će cijeloj zajednici da ne udišu neugodne mirise, pogotovo ljeti”, govori za RTL Direkt Ivančica Kovačiček iz Odjela za mikrobiološku analizu NZJZ dr. Andrija Štapar.
Upravo je Andrija Štampar 1930-ih Hrvate počeo učiti o higijeni. Šetao je selima, žene učio prati rublje, kuhati i brinuti o djeci. Muškarce je pak učio o higijeni i kako se bez nje – šire bolesti. Danas, skoro 100 godina kasnije, iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Andrija Štampar”, Hrvatima moraju ponoviti lekcije.
“Kod svakog izlaska, kada dodemo kući, da bude prvi korak da operemo ruke, ruke se trebaju prati nakon toaleta, prije dodirivanja očiju, usta, male djece”, dodaje Kovaček.
Ali ni te osnove lekcije mnogi nisu svladali: jer i četkica za zube je mnogima neprijatelj. Što dokazuje i KEP index koji se računa u broju pokvarenih, izvađenih i plombiranih zuba.
Svaki 12-godišnjak u Hrvatskoj ima 4 ili pokvarena ili izvađena ili plombirana zuba.
Još su lošiji rezultati zabilježeni među onima od 35 do 45 godina (KEP 16,21)- odrasli imaju po 16 problematičnih zuba. U istom istraživanju se navodi da 11 posto ispitanika uopće ne koristi četkicu za zube.
“Po KEP indexu koji pokazuje koliko je zubi izvađeno, pokvareno ili plombirano, Hrvatska je uvjerljivo na zadnjem mjestu, a svaki četvrti muškarac pere zube samo kada ide kod zubara”, govori stomatolog Željko Rotim.
Po broju prodanih pasti za zube u Hrvatskoj, može se izračunati da se po glavi stanovnika godišnje potroši 2 i pol tube zubne paste. To otprilike znači da najmanje polovina Hrvata gotovo nikada, ili vrlo vrlo rijetko pere zube.
“Naravno zubi bi se trebali prati, da se ne ponavljam – ali valja ponoviti – tri puta dnevno. Poslije doručka, ručka i večere”, dodaje Rotim.
Možda se pitate čemu lekcije koje se uče u vrtiću ili najkasnije na satu prirode i društva: ponovimo još jednom: od 10 Hrvata jedan ne koristi četkicu za zube niti dezodorans.
VIŠE U VIDEOPRILOGU: