Njenim stupanjem na dužnost završava drugi dužnosnički mandat dosadašnjem rektoru prof. dr. sc. Peri Lučinu
Prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija stupila na dužnost rektorice Sveučilišta u Rijeci. Prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija bila je prorektorica za nastavu i studentska pitanja od 2009. do 2013. te prorektorica za studije i studente od 2013. do 2017. godine.
Novu je rektoricu, četrnaestu po redu na čelu Sveučilišta, između šestoro kandidata i nakon dva kruga izbora, natpolovičnom većinom glasova izabrao Senat Sveučilišta u Rijeci na izbornoj sjednici, održanoj 28. veljače 2017.
U sklopu 15. Festivala znanosti, u ”Akvariju” Restorana ”Kampus” Studentskog centra Rijeka na Kampusu Sveučilišta u Rijeci održano je događanje poz nazivom ”Vrijeme je za kavicu s… novoizabranom rektoricom prof. dr. sc. Snježanom Prijić Samaržijom”.
Razgovor je moderirala dr. sc. Bojana Ćulum s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ranija studentica rektorice Prijić Samaržije, a rektorica odgovarala na njena pitanja, kao i ona iz publike, prenose mrežne stranice Sveučilišta u Rijeci.
Predstavljanje
Moderatorica je ukratko predstavila rektoricu te ju zamolila da se i sama ukratko predstavi.
”Ranije sam se bavila epistemologijom i teorijskom filozofijom, a kasnije sam se počela baviti pitanjima poput bioetike, reproduktivne autonomije, rodnim pitanjima, pobačajem, filozofijom seksualnosti… u posljednje vrijeme i pitanjem upravljanja i donošenja odluka. Od početak mojeg prorektorskog mandata, koji je započeo prije osam godina, susretala sam različite ljude, nalijetala na različite međuljudske odnose, a stalno se postavljalo pitanje kako da svi budemo zadovoljni i kako da budio dio općeg dobra. Ja zaista vjerujem da je to ostvarivo. Svatko bi trebao pronaći netko svoje mjesto u instituciji i baviti se onime u čemu je najbolji. Vidjela sam mnoge razjedinjenih ljudi, a punih potencijala. Ako percipiramo instituciju kao kakvu silu iznad ljudi, onda je to loše, a javna je percepcija često upravo takva. Vjerujem da pritisak izvana može biti dobrodošao, ali vjerujem i u institucijski potencijal za promjene na bolje”.
Na potpitanje moderatorice gdje se tu trenutno nalazi Sveučilište u Rijeci na skali od 1 do 5, rektorica je dala ocjenu 2,5 te dodala: ”Kontinuirano radimo ispitivanja zadovoljstva studenata i njihova je prosječna ocjena 3,89 (od 5)! Najzadovoljniji su u prosjeku nastavnicima, a najnezadovoljniji stečenim kompetencijama za rad.
Kako ste zavoljeli filozofiju i što Vas je odvelo u znanost?
”Nije to bio neki poseban trenutak, ali negdje krajem srednje škole jako sam zavoljela filozofiju. Doživljavala sam ju kao apstraktnu i izazovnu. Nakon srednje, otišla sam na studij u Beograd, jer je u bivšoj Jugoslaviji jedino tamo bio jednopredmetni studij filozofije, takvog smjera koji sam željela studirati. Danas ne mogu zamisliti život bez znanosti. Također jako mi je važno raditi s mladima. Trenutno imam sedam doktoranada i na svu sreću neki od njih rade svoje radove malo sporije! Začudit ćete se, ali nisu svi doktorandi mladi; jedan je kolega upisao doktorski studij nekon što je otišao u mirovinu! No, da se vratim na mlade… Iznimno mi je važan rad s mladima… brži su, otvoreniji su i taj njihov utisak na mene mnogo mi koristi.
Na pitanje predsjednice Organizacijskog odbora ovogodišnjeg Festivala znanosti dr. sc. Vedrane Mikulić Crnković ima li mjesta na Sveučilištu za institucionaliziranje promocije znanosti, rektorica je nakon kraće rasprave zaključila da ne vidi nikakvu prepreku osnivanju Centra za promociju znanosti, kao jednog od znanstveno-razvojnih centara Sveučilišta.
Problem predstavljaju loši seniori
Dr. sc. Marko Turk, predsjednik Udruge za razvoj visokoga školstva ”Universitas” postavio je pitanje od prednosti senioriteta nad kriterijem izvrsnosti. Rektorica je zaključila kako dominira kultura senioriteta te da se mnogi mudri, dobri seniori počinju osjećati loše, jer ponekad ne mogu pratiti korak s ”mladim lavovima”, dok problem predstavljaju oni loši seniori te da tu treba raskrinkati kulturu senioriteta.
Prof. dr. sc. Zdravko Lenac, raniji prorektor i profesor na Odjelu za fiziku komentirao je kako fleksibilniji sustav za mlade znanstvenike mora biti jedan od prioriteta Sveučilišta, a i državne politike, kao sustav stipendiranja doktoranada.
Rekorica se nadovezala: ”Slažem se. Imamo preko 900 doktoranada na Sveučilištu, a samo smo ih 43 promovirali ove godine! ”Prolaznost” nije niti 50 %! Problem se tu razlaže na više razina… U RH imamo samo nevjerojatnih 0.39 objavljenih članaka u časopisima po znanstveniku godišnje! Dakle, izdvajanja za znanost jesu katastrofalno niska, ali mislim da je potrebno napraviti i neke bolne promjene, u smislu sankcija znanstvene neproduktivnosti”.
Tijekom daljnje rasprave rektorica je istaknula CAS (Centar za naprede studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci) kao jedinu instituciju u Hrvatskoj, ali i šire, koja je nezaposlenim postdoktorandima (ove godine 12 ljudi) uspjela pronaći plaće iz sredstava vanjskih fondacija, kako bi se tijekom jedna godine bavili istraživačkim radom.
Na pitanje iz publike što joj je tijekom prorektorskog mandata bila najteža stvar, odnosno najružnija situacija, rektorica je istaknula studentsku blokada na njenom matičnom Filozofskom fakultetu, u vrijeme kada je tek postala prorektorica.
”Osjećala sam se rastrgnutom između svojeg Fakulteta i studenata s jedne i Rektorata kao simbola utvrde protivnika s druge strane. Upravo zato cijeli sam svoj mandat posebno posvetila poboljšanju studentskog standarda.”, kazala je rektorica.
Na pitanje na što je najponosnije tijek tih osam godina, rektorica je istaknula priznanje Europske studentske unije da smo sveučilište orijentirano na studente.
Pitanje ”Kako riješiti problem nedostatka institucijske kulture?” dobilo je od rektorice odgovor da će se Sveučilište tu koristiti tzv. soft alatima: ”Čini mi se da je novi Senat s, moram to istaći – preko 50 % žena, na dobrome putu. Do potpune pravne integracije vjerojatno neće doći, ali čvrsto vjerujem da kroz konstantne razgovore i sagledavanje zajedničkih ciljeva možemo jačati institucijsku kulturu”.
Na samome kraju ”Kavice…” na pitanje hoće li joj u novome rektorskom mandatu ostati vremena za znanost, rektorica je odgovorila: ”Hoće. Već sam i u prorektorskome mandatu imala malo s time problema, ali moram naći vremena za znanost i neću ju zapustiti. Tu moram pronaći dobru ravnotežu i oslanjat ću se na svoj prorektorski tim.” Novi prorektorski tim rektorica će sastaviti tijekom svibnja, prenose mrežne stranice Sveučilišta u Rijeci.
Svečana inauguracija, na kojoj će rektor Lučin predati rektorske insignije novoj rektorici, bit će upriličena u drugoj polovici svibnja.
Okončanjem mandata rektora Lučina prestaju mandati i ostalih dosadašnjih prorektora: prorektora za informatizaciju prof. dr. sc. Zlatana Cara, prorektorice za investicije i razvoj prof. dr. sc. Nevenke Ožanić i prorektora za poslovanje prof. dr. sc. Jože Perića.
