(RIJEČANI NA EU-IZBORIMA) Hrvoje Štefan: U fokusu je kritika kapitalizma i zagovaranje demokratskog socijalizma kao alternativnog sistema

U nedjelju 26. svibnja održat će se izbori za Europski parlament, a svi punoljetni birači mogu glasati za određenu listu ali i svoj preferencijalni glas dati nekom od kandidata na tim listama

Za ove izbore predane su 33 liste, a zanimljivo je da na te 33 liste na njih čak 22 nema niti jednog kandidata s prebivalištem u Rijeci?!

Kandidatkinja i kandidata iz Rijeke na izbornim listama za izbore za EU parlament je 11, a mi smo svakome od njih poslali pet istih pitanja s molbom da odgovore na njih.

1. Što vas je motiviralo za kandidaturu na ovim izborima?
2. Što su osnovne odrednice vašega izbornog programa?
3. Što je po vama razlog slabe izlaznosti na europske izbore?
4. Na koje načine hrvatski predstavnici u EU parlamentu mogu ostvariti odluke dobre za Rijeku i Hrvatsku?
5. Koji su trenutno najveći problemi Europe odnosno Europske Unije i kako se Hrvatska treba postaviti prema njima?

Evo što nam je odgovorio Hrvoje Štefan, kandidat Radničke fronte (u koaliciji sa strankom SRP) na izborima za EU parlament.

1. Što vas je motiviralo za kandidaturu na ovim izborima?

Kao i na ostalim izborima, primarni motiv kandidature je promoviranje političkih ideja, podzastupljenih u javnosti i mejnstrim medijima. Specifičnije vezano uz europske izbore, motiv izlaska je kritika institucija i pravila EU te razjašnjavanje na koji način postojeća EU služi kapitalu, ekonomskim i političkim elitama i općenito ‘višim klasama’, dok većini ljudi, pogotovo u zaostalim poluperifernim ekonomijama poput Hrvatske, donosi malo toga dobrog.

2. Što su osnovne odrednice vašega izbornog programa?

Osnovna odrednica našeg programa jest kritika kapitalizma i zagovaranje demokratskog socijalizma kao alternativnog sistema kojim bi se prevladale nepravde i iracionalnosti što ih uzrokuje kapitalistički način proizvodnje: od golemih ekonomskih i socijalnih nejednakosti, nesmiljene eksploatacije radnika i destrukcije prirode, do nemogućnosti punog i svestranog razvoja svih ljudi.

Tu osnovnu odrednicu programa za EU izbore konkretizirali smo u kritici europskog kapitalizma i podjele na europski centar i periferiju, kao i uloge EU u održavanju takve podjele. Pored toga, naš program izlaže određene korake kojima bi se trasirao zaokret i od kapitalizma i od ovakve EU prema solidarnijem, demokratičnijem i egalitarnijem društvu i načinu proizvodnje.

3. Što je po vama razlog slabe izlaznosti na europske izbore?

Glavni razlog slabe izlaznosti na europske izbore jest taj što ljudi ne vide kako njihov glas može išta promijeniti, da bez obzira koje stranke i pojedinci bili izabrani u hrvatskoj kvoti, politike i pravila EU i njihov utjecaj na život i rad ljudi u Hrvatskoj će biti isti.

I takav stav nije bez uporišta, ovakva EU i posebno njezina ‘vlada’ – Europska komisija – su nedemokratske institucije koje ne zastupaju interese radne većine, a posebno su slabo zastupljeni interesi nerazvijenih i malih zemalja poput Hrvatske.

4. Na koje načine hrvatski predstavnici u EU parlamentu mogu ostvariti odluke dobre za Rijeku i Hrvatsku?

Hrvatski predstavnici u EU parlamentu trebaju tražiti političke saveznike koji se zalažu za drugačiju Europu i drugačiju Europsku uniju – uniju solidarnosti, kooperacije i jednakosti – umjesto Europu kapitala, nejednakosti i destruktivnog natjecanja.

Bez političke snage koja će podržati takav vid internacionalizma, malo toga se može učiniti na donošenju odluka u EU parlamentu koje će efektivno ići u prilog većini hrvatskog društva i koje će preokrenuti negativne ekonomske i socijalne trendove u kojima je Rijeka zapela još od početka 1980-ih.

5. Koji su trenutno najveći problemi Europe odnosno Europske Unije i kako se Hrvatska treba postaviti prema njima?

Mnoštvo je problema vezanih uz postojeću Europu i Europsku uniju. Pored već spomenutog ključnog problema, a to je kapitalistički način proizvodnje kakav dominira u Europi i kakvog podržava i potiče Europska unija, ono što je također ogroman problem jest činjenica da EU nije fiskalna unija, za razliku od recimo USA.

Zbog toga što EU nije fiskalna unija njezin godišnji budžet iznosi otprilike 170 milijardi eura, dok je godišnji budžet USA nešto više od 4000 miljardi dolara. Kada usporedimo te brojke, jasno je da EU nema ni približno dovoljno financijskih kapaciteta za potrebne investicije i transfere na razini EU kako bi se smanjile goleme nejednakosti između zemalja europskog centra i europske periferije.

Umjesto toga, plasira nam se priča kako će EU strukturni i kohezijski fondovi omogućiti potrebne javne investicije i osigurati približavanje Hrvatske najrazvijenijima, što je čista manipulacija kada se uzme u obzir da su ukupna sredstva na raspolaganju Hrvatskoj iz EU fondova, za sedam godina (2014 -2020), manja od ukupnih investicija u Hrvatskoj u samo jednoj, pretkriznoj 2008 godini.

Predstavnici interesa obespravljene hrvatske većine trebaju se prema tim problemima postaviti kritički, trebaju ih javno razjašnjavati, poticati političko organiziranje i internacionalno povezivanje jer se oni jedino zajedničkim snagama i demokratskom borbom obespravljenih mogu riješiti.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views