Beograđani će „na vodu“, Riječani zasad samo sanjaju

Priča o mega projektu “Beograd na vodi” teškom 3,5 milijarde eura podijelila je stanovnike glavnog grada Srbije. Ugovor je potpisan s investitorom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, a prema projektu predviđa se na približno 177 hektara uz rijeku Savu izgradnja više od milijun četvornih metara stambenog prostora, oko 750 “kvadrata” poslovnog i komercijalnog prostora i preko 60 tisuća četvornih metara javnih sadržaja. Usto, u planu je oko 242 tisuće četvornih metara novih zelenih površina.

Mnogi Beograđani ovaj projekt drže prevelikim zalogajem, zbog čega je održan i prosvjed s kojega su poručili “Ne davimo Beograd”.

Sve ovo neodoljivo podsjeća na ništa manje preuzetan, zavodljivi riječki projekt, uređenje Delte i Porto Baroša kao dio projekta Gateway, kojim bi se promijenila vizura grada i, kako je zamišljeno, Rijeka konačno vratila moru?!

Krajem 2013. na međunarodnom natječaju za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za uređenje Delte i Porto Baroša izabrane su tri prve nagrade za tri moguća urbanističko-arhitektonska rješenja za prenamjenu lučkog područja u urbane sadržaje – projekt Studia 3LHD d.o.o. iz Zagreba, tvrtke PORTICUS d.o.o. za projektiranje iz Splita, i projekta Njiric + arhitekti d.o.o./prof. Hrvoje Njirić.

Ukupna investicija prenamjene Delte i Porto Baroša procjenjivala se na približno 200 milijuna eura, no o stvarnim brojkama, zasada je teško govoriti. Nakon odabira, po mnogima zanimljivih idejnih rješenja, slijedi najteži dio, izbor investitora, za što treba biti raspisan natječaj.

Ipak, pojedini riječki arhitekti nisu krili razočarenje predstavljenim idejnim rješenjima, nazvali su ih banalnima, uvjereni kako bi u tome slučaju nerealizacija projekta za grad zapravo bila sretna okolnost. Deltu drže najvrednijim prostorom Rijeke koji mora biti od javnoga interesa, mjestom od kojega će grad i njegovi  građani zaista profitirati.

Arhitekt Nenad Fabijanić ponudio je sasvim drugačije rješenje, zamislio je Deltu kao minimalno izgrađenu zelenu zonu, posve suprotnu velikoj izgradnji kakvu nude izabrana urbanističko-arhitektonska rješenja. Zamišljajući Deltu “velikim parkom Kvanera” kazao je kako je Rijeka zapravo propustila ispraviti pogreške u pristupu tome području, a sve zbog manjka ambicioznosti i želje učiniti grad boljim.

Održana javna rasprava pokazala je da dio Riječana strahuje od krajnjeg cilja takvoga projekta i rasprodaje prostora. Svodi li se i naša priča na poruku “Ne davimo Rijeku”?!

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views