Iako se na prvi pogled čini da su nekretnine sve nedostižnije, dio ekonomskih pokazatelja sugerira suprotno. Prema dostupnim analizama, novi stanovi danas su, kada se uzmu u obzir cijene, prosječne plaće i kamatne stope na stambene kredite, oko 30 posto priuštiviji nego što su bili sredinom 2000-ih, doznaje Net.hr
Tu procjenu dodatno pojašnjava ekonomski analitičar Velimir Šonje, autor Indeksa priuštivosti nekretnina, koji se temelji na realnim mogućnostima prosječnog građanina koji stan kupuje putem kredita. U izračun se, osim cijena, uključuju i kretanja plaća, zaposlenosti te troškovi gradnje.
“U pravilu, kako gospodarstvo raste i društvo postaje bogatije, raste i priuštivost nekretnina. Sve je povezano s produktivnošću i ukupnim ekonomskim razvojem”, objašnjava Šonje.
Cijene rastu, ali tržište se stabilizira
Unatoč tom trendu, posljednjih nekoliko godina obilježio je snažan rast cijena. Hrvatska se nalazi među zemljama Europske unije s najvećim poskupljenjem nekretnina – u pet godina cijene su porasle za gotovo 80 posto. Viši rast zabilježen je tek u nekim istočnoeuropskim državama, poput Mađarske i Litve.
Nakon razdoblja pada priuštivosti tijekom 2022. i 2023., tržište se, prema riječima analitičara, počelo stabilizirati. “Tijekom 2024. došlo je do smirivanja situacije, a sada vidimo vrlo blagi oporavak”, kaže Šonje.
Manje kupoprodaja, ali kupaca ne nedostaje
Podaci pokazuju i pad broja transakcija – na razini države kupoprodaja nekretnina pala je za oko 22 posto. Ipak, situacija na terenu nije jednaka u svim gradovima.
U Zagrebu je pad manji, a agenti za nekretnine i dalje bilježe veliku potražnju. Problem, kažu, nije u nedostatku kupaca, već u nedostatku kvalitetnih stanova.
“Lakše je pronaći kupca nego kvalitetnu nekretninu za prodaju”, ističu iz sektora, dodajući da su posebno traženi stanovi u dobro povezanim dijelovima grada.
Koliko se radi za stan?
Usporedbe s drugim europskim gradovima pokazuju da Zagreb nije među najskupljima kada se u obzir uzme odnos plaća i cijena kvadrata.
Za dvosobni stan od 60 kvadrata u Zagrebu, uz prosječnu plaću i cijenu od oko 3.000 eura po kvadratu, potrebno je raditi nešto više od devet godina. U Ljubljani je taj period znatno duži, dok je u Berlinu kraći zbog viših plaća.
S druge strane, u gradovima poput Sarajeva i Beograda, unatoč nižim cijenama kvadrata, slabije plaće produžuju vrijeme potrebno za kupnju stana.
Gradnja i dalje ispod razine prije krize
Jedan od ključnih problema ostaje nedovoljna izgradnja. Iako se broj novih stanova posljednjih godina povećava, i dalje je znatno ispod razina prije financijske krize 2008. godine.
Posebno se ističe nedostatak stanova u urbanim zonama, gdje je potražnja najveća, dok se razvoj na rubnim dijelovima gradova tek postupno intenzivira.
Zaključno, iako su cijene visoke i izazovi i dalje prisutni, kombinacija rasta plaća, stabilizacije tržišta i nešto povoljnijih uvjeta kreditiranja znači da je put do vlastitog stana danas, barem prema dijelu pokazatelja, nešto lakši nego prije dvadesetak godina.
