INFLACIJO NAŠA...

Evo u kojim županijama su plaće najviše rasle: Objavljeno i kome su poslodavci najviše davali povišice

Ilustracija: Hrvoje Skočić/Riportal

‘Neko pravilo bi bilo: što je niža plaća bila, to je više rasla’, pojašnjava za Net.hr Antonija Bušić-Crnković s portala MojPosao

Prosječna mjesečna neto plaća u drugom kvartalu 2023. iznosila je 1140 eura, prema podacima servisa MojaPlaća. To je 16 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Medijalna plaća bila je nešto niža, 1030 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka.

Zanimljivo je, međutim, kako su plaće u drugom kvartalu ove godine rasle, gledano po županijama, piše Net.hr.

Županije u kojima su plaće najviše rasle

Najveći rast plaća zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, čak 27 posto. Prosječna plaća u ovoj županiji tako iznosi 1073 eura, dok je lani u istom razdoblju iznosila 843 eura.

Druga županija u kojoj je zabilježen najveći rast plaća, 24 posto, je Međimurska županija (rast s 959 eura lani na 1185 eura u drugom kvartalu ove godine).

Na trećem je mjestu, s rastom od 23 posto, plaća u Virovitičko-podravskoj županiji, koja je s 900 eura lani porasla na 1050 eura u drugom kvartalu ove godine.

Skok od 22 posto bilježe i Ličko-senjska županija te Varaždinska županija gdje su prosječne neto plaće porasle na 1011 eura neto odnosno, 1108 eura neto.

Dalje na listi nalaze se Karlovačka županija (+21 posto) gdje je prosječna plaća narasla na 1061 euro, Krapinsko-zagorska županija (+20 posto) s prosječnom neto plaćom u drugom kvartalu od 1035 eura, te Šibensko-kninska, Osječno-baranjska i Zadarska županija, gdje su plaće u drugom kvartalu rasle 19 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine te sada redom iznose 1018 eura, 1026 eura odnosno, 1054 eura.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji plaće su rasle 17 posto pa tako ovdje sada prosječna mjesečna neto plaća iznosi 1050 eura u odnosu na 900 eura u drugom kvartalu prošle godine.

Županije u kojima su plaće najmanje rasle

Na donjoj polovici ljestvice nalaze se županije u kojima su plaće u drugom kvratalu u odnosu na isto razdoblje lani rasle nešto manje odnosno, u rasponu od 14 do 16 posto.

Tu prednjače Primorsko-goranska, Vukovarsko-srijemska i Splitsko-dalmatinska županija (rast plaća od 16 posto) s prosječnim neto plaćama koje sada iznose 1068 eura, 929 eura odnosno, 1069 eura.

Rast je još manji u Zagrebačkoj, Istarskoj, Sisačko-moslavačkoj županiji i Gradu Zagrebu te iznosi 15 posto. Tako je u drugom kvartalu ove godine prosječna plaća u Zagrebačkoj županji 1103 eura, Gradu Zagrebu 1261 euro, Istarskoj županiji 1079 eura te u Sisačko-moslavačkoj županiji 961 euro.

Tako su plaće u Vukovarsko-srijemskoj te Sisačko-moslavačkoj županiji i dalje vrlo niske – 929 eura, odnosno 961 euro, unatoč ukupnom prosječnom rastu plaća.

Najmanje su plaće, a ujedno i one s najmanjim rastom u Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje su rasle svega 10 posto pa sada iznose u prosjeku 944 eura te u Požeško-slavonskoj županiji (rast od svega 8 posto te prosječna plaća u drugom kvartalu od 882 eura).

‘Što je niža plaća bila, to je više rasla’

“Plaće su u pravilu više rasle u onim županijama koje su imale niže prosječne plaće”, pojašnjava nam Antonija Bušić-Crnković s portala MojPosao koji vodi statistiku rasta plaća putem servisa MojaPlaća.

Bušić-Crnković dodaje da to nije jedini pokazatelj te pojašnjava da su više rasle plaće i radnicima bez iskustva (za 17 posto), nego radnicima s više iskustva. Konkretno, onima koji imaju 6 do 10 ili više godina iskustva plaće su rasle 12 posto.

Plaće su više rasle i radnicima sa srednjom stručno spremom (17 posto) nego onima s visokom stručnom spremom (13 posto).

“Niže plaće imaju zaposlenici malih tvrtki nego onih velikih, i upravo su njima više rasle plaće: 19 posto u tvrtkama do 10 zaposlenika i 18 posto u tvrtkama do 20 zaposlenika, a 13 posto u tvrtkama s 250 do 1000 zaposlenika. Plaće u privatnim domaćim tvrtkama, koje imaju niže plaće od stranaca, rasle su 19 posto, a u stranim privatnim tvrtkama 12 posto.

Tako da, neko pravilo bi bilo: što je niža plaća bila, to je više rasla”, kaže Bušić-Crnković koja smatra da je riječ o prilagodbi poslodavaca inflaciji odnosno, da su nastojali nadoknaditi radnicima s najnižim primanjima, to jest onima koji su najviše trpjeli u inflaciji.

“Tako je i rast plaća u pojedinim županijama naprosto odraz veće slike rasta plaća, a ne nešto specifično za same županije”, zaključuje, piše Net.hr.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari