Gradu Rijeci i ove godine priznanje za transparentnost proračuna

U ovom istraživanju proračunska transparentnost mjeri se brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim web stranicama hrvatskih gradova općina i županija

Na predstavljanju rezultata istraživanja o proračunskoj transparentnosti svih županija, gradova i općina u RH, koje je danas održano u Zagrebu, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel primio je priznanje Instituta za javne financije za proračunsku transparentnost Grada Rijeke.

U ovom istraživanju proračunska transparentnost mjeri se brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim web stranicama hrvatskih gradova općina i županija, a to su u ovom ciklusu bili sljedeći dokumenti: godišnje izvršenje proračuna za 2016.; polugodišnje izvršenje proračuna za 2017.; prijedlog proračuna za 2018.; izglasani proračun za 2018.; proračunski vodič za građane za 2018.

Institut za javne financije u svom je izvješću posebno istaknuo one lokalne jedinice koje su u svim dosadašnjim ciklusima, a do sada ih je bilo pet, objavile svih pet traženih dokumenata. Osim Rijeke to su još i – Krapinsko-zagorska županija, Šibensko-kninska, Varaždinska i Zadarska županija, te gradovi Buzet, Koprivnica, Opatija, Osijek, Pazin, Pula, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb.

„Rijeka nudi i e-konzultacije“

Za Rijeku je još specifično podvučeno da je otišla i korak dalje pa „građanima nudi e-konzultacije da ocijene tekući proračun i ponude i obrazlože svoje prijedloge i projekte za iduću proračunsku godinu, participativno budžetiranje da sudjeluju u planiranju i donošenju proračuna kroz male komunalne akcije i program lokalnog partnerstva, te edukativnu proračunsku igru Proračun(ajme).“

Predstavljanje rezultata istraživanja moderirala je Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, a prisutnima su se svojim kratkim izlaganjima obratili: Ivana Jakir Bajo, pomoćnica ministra financija, Katica Prpić, državna tajnica u Ministarstvu uprave, Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke, Mato Čičak, načelnik Općine Rugvica, Tatjana Matošević, pročelnica upravnog odjela za proračun i financije Istarske županije i Mihaela Bronić, znanstvenica u Institutu za javne financije.

Obersnel je u svom izlaganju istaknuo da Rijeka već jako dugo sve službene dokumente, akte i odluke objavljuje na službenom gradskom portalu:

“Dapače, Rijeka 8 dana prije održavanja sjednice predstavničkog tijela, šalje vijećnicima mailom, a na gradskom portalu javno objavljuje, i dnevni red sjednice i sve materijale o kojima će vijeće raspravljati. Tako je s Prijedlogom proračuna, a isti princip se odnosi i na Polugodišnji, odnosno Godišnji izvještaj proračuna.”

Na javnu objavu samog izglasanog dokumenta Proračuna gradove općine i županije obvezuje, između ostalog, i Zakon o pravu na pristup informacijama, pa je Obersnel naveo da ne postoji ni jedan razlog zbog kojeg bi javnosti bila uskraćena dostupnost i tog dokumenta. Posebno je istaknuo da Rijeka nadilazi i zakonsku obavezu objave proračuna na 3 razini konta, pa ga osim na trećoj, objavljuje i na 4. razini i to u strojno čitljivim i lako pretraživim formatima.

Neujednačena transparentnost proračuna gradova, općina i županija

Riječki gradonačelnik govorio je dalje o spomenutim riječkim modelima sudjelovanja građana u planiranju i donošenju proračuna, a na kraju svog izlaganja osvrnuo se na činjenicu neujednačene transparentnosti gradova općina i županija po pitanju proračuna, čime se i bave rezultati ovog istraživanja, te naveo da će, sve dok transparentnost ovisi o političkoj volji čelnika javnih uprava ili o dobroj volji službenika za razvojem modela transparentnosti i participiranja, stanje u 576 gradova općina i županija biti vrlo raznoliko.

Naime, prema rezultatima istraživanja, prosječna proračunska transparentnost svih županija, gradova i općina od mogućih 5 iznosi 3,52. Ovogodišnji prosjek županija iznosi 4,9, gradova 4 i općina 3,3. Iako po prvi put nema grada bez objavljenog bar jednog proračunskog dokumenta, ni općine bez službene mrežne stranice, i dalje su prisutne prevelike razlike, posebice među općinama, a, kako stoji u izvješću Instituta, brojni će gradovi i veliki dio općina morati još puno truda uložiti da zadovolje zakonske obveze i preporuke Ministarstva financija.

Pomoć medija u osvještavanju građana i građanski odgoj u školama

Obersnel, osvrćući se na ovu temu, naglašava da još uvijek ne postoji ni snažni pritisak ni inzistiranje šire javnosti, niti jasna osvještenost šire javnosti – o nužnosti javne objave i proračuna i svih ostalih akata i odluka koje donose tijela javne vlasti.

Rješenje ovog problema, Obersnel među ostalim vidi u pomoći medija koji pisanjem o transparentnosti javnih službi značajno mogu doprinijeti u osvještavanju važnosti ove teme kod građana.

A postoji, kako je naveo, i paralelni, dugoročniji put – odgoj i obrazovanje novih mladih generacija za život u demokratskom, građanski uređenom društvu. U tom je kontekstu istakao važnost uvođenja građanskog odgoja u škole jer se takvim odgojem stvara društvo u kojem građani znaju svoja prava, znaju nadležnosti i obaveze jedinica lokalne samouprave i inzistiraju na dostizanju visokog stupnja transparentnosti i otvorenosti uprava prema njihovim traženjima.

Također, Primorsko-goranska županija po pitanju transparentnosti ocjenjena je čistom peticom, a po prosjeku svih lokalnih jedinica na svom području najtransparentnije su također Primorsko-goranska, Koprivničko-križevačka i Karlovačka, a najmanje su transparentne Splitsko-dalmatinska i Osječko baranjska županija, stoji u izvješću Instituta za javne financije predstavljenom danas u Zagrebu.

Preporuke Instituta za javne financije

Institut za javne financije u svom je izvješću donio i konkretne preporuke za povećanje proračunske transparentnosti koje upućuje svim razinama javnih uprava i javnosti:

Lokalnim jedinicama:

Ukoliko još uvijek ne objavljuju proračunske dokumente, moraju ih početi objavljivati i to barem one zakonski propisane, a po mogućnosti i one koje im Ministarstvo financija preporučuje.
Ukoliko objavljuju tek neke od dokumenata, moraju shvatiti i značaj dokumenata koje najčešće ne objavljuju – prijedlog proračuna, godišnji izvještaj o izvršenju i proračunski vodič – za razumijevanje proračunskog ciklusa i sudjelovanje građana u proračunskom procesu.
Ukoliko još uvijek ne objavljuju pravovremeno, moraju shvatiti da je sve proračunske dokumente neophodno objavljivati u trenutku kada ih izvršna vlast šalje predstavničkoj (osim izglasanog proračuna koji se objavljuje tek nakon što ga predstavnička vlast izglasa) kako bi se i javnost mogla informirati o njihovu sadržaju i utjecati na njihovo donošenje;
Ukoliko još nisu poslušale preporuku Ministarstva financija, a rijetke jesu, trebaju sve proračunske dokumente početi objavljivati i u strojno čitljivim formatima.

Županijama:

Budući da su u okvirima ovoga istraživanja već dosegle visoke razine transparentnosti, županije bi trebale poticati i pomagati lokalnim jedinicama na svom području, osobito manjim i siromašnijim, da i one postanu transparentnije.

Vladi:

Kako bi zadovoljila preporuke Europske komisije u okviru Europskog semestra, Vlada mora „osnažiti proračunski okvir“ i „donijeti nove zakone o proračunu i o proračunskoj odgovornosti“, pa bi tom prigodom mogla kvalitetno razraditi pitanja proračunske transparentnosti i participacije građana u lokalnim proračunima (ali i u državnom proračunu!).
Budući da već postoji zakonska obveza objave određenih proračunskih dokumenata na službenim mrežnim stranicama lokalnih jedinica i da su propisane kazne i za lokalne jedinice i za osobe odgovorne za njihovo neobjavljivanje, mora se početi kontrolirati provedba zakonskih obveza i kažnjavati njihovo neispunjavanje.

U skladu s preporukama Europske komisije, Vlada mora početi rješavati problem „rascjepkanosti i funkcionalne raspodjele nadležnosti lokalnih jedinica“, pa je i to prigoda da se utvrdi ima li dovoljnog opravdanja postojanje lokalnih jedinica koje već godinama nisu kadre osigurati ni zakonom propisanu razinu proračunske transparentnosti, a ne bi bile kadre ni plaćati predviđene kazne za neispunjavanje tih zakonskih obveza.
Javnosti, odnosno građanima, medijima, civilnim udrugama, poduzetnicima, političkim strankama, nezavisnim političarima itd.:

– Budući da brojne lokalne jedinice već nude mnoštvo informacija, javnost mora pokazati interes, proračunski se obrazovati i participirati. Proračuni jesu složeni, ali uz pomoć već sada dostupnih brojnih proračunskih vodiča, aplikacija i vizualizacija, u nizu je lokalnih jedinica već moguće utjecati na odluke i pozivati vlasti na odgovorno ponašanje. Isto tako, u lokalnim jedinicama koje još uvijek ništa ne nude ili ne nude dovoljno, javnost mora ukazivati na primjere transparentnijih lokalnih jedinica i zahtijevati više razine transparentnosti. Uostalom, javnost može i od Vlade zahtijevati da ispuni preporuke Europske komisije i zabavi se problemom „rascjepkanosti i funkcionalne raspodjele nadležnosti lokalnih jedinica“.

Podrobniji rezultati istraživanja za sve županije, gradove i općine dostupni su na interaktivnoj karti na web stranici Instituta za javne financije.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views