Na tržnici su 17 kuna, lani su bila daleko jeftinija. Cijene su im počele rasti otkako je popustio lockdown i nikako da stanu.
Napuniti hladnjak iz mjeseca u mjesec sve je skuplje, a najbolje se to vidi na cijeni jaja koja su poskupjela čak 70 posto. Danas deset jaja kupljenih na tržnici, direktno od proizvođača, stoji 17 kuna. Lani u ovo vrijeme bila su znatno jeftinija.
“Jaja su rasla koliko su rasli ulazni troškovi. Energenti, struja, plin, gorivo, ambalaža i ono što je nama kao proizvođaču najvažnije to je cijena stočne hrane”, istaknula je Magi Lukač, voditeljica obiteljske tvrtke za proizvodnju jaja.
No, te se cijene nisu promijenile preko noći. Počele su rasti kada su lockdown popustili. A najveći tržišni poremećaji zabilježeni su u Kini.
“Oni su 2021. naglo obnovili svoj stočni fond i počele su znatno rasti cijene uljarica i žitarica, osnovni sastojci stočne hrane”, ističe Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu.
Rast cijena soje i kukuruza, na što su se nadovezali energenti, doveli su do toga da su cijene konzumnih jaja u zadnjih godinu dana porasle 70 posto. Prema posljednjoj statistici hrana i bezalkoholna pića rasli su najviše, u godinu dana čak 19 posto.
“Oni između to sve umnože i plate građani. Građani plaćaju najskuplje i nulti proizvođači, a oni između se dobro naberu”, objašnjava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Oni između bili bi trgovci koji su lani redom dobro poslovali. Među prvih 15 tvrtki, četiri su trgovačka lanca.
Silvio je profesor engleskog, dolazi vikendom u Zagreb pa prodaje svoje voće i povrće koje proizvodi na 15 hektara zemlje. Ima i dvojicu zaspolenih. Jabuke prodaje po 10 kuna. Kaže da je cijena u odnosu na lani porasla dvije kune.
“Kad bi se moglo prodati velike količine to bi bila super cijena, ali na veliko je drugačije. Kolege voćari po tri ili četiri kune prodaju, a onda ih oni u trgovačkim lancima prodaju po osam ili deset”, ističe Silvio Devold, proizvođač iz Daruvara.
“Kalkulacija proizvoda? Mi uvijek gledamo primarni proizvod. U strukturi poskupljenja voće je imalo najmanji rast, a proizvodi na bazi voća rastu. U to su uključeni prerada, prehrambena industrija, distribucija, trgovina, marketing”, pojašnjava Blažić.
Bezalkoholna pića imaju i trošarine, PDV je pet posto, ali samo kada je u pitanju svježa hrana na svim prerađevinama, pa tako i mliječnim proizvodima, PDV je i dalje 25 posto pa svoje ubire i država.
“Malo-pomalo cijene hrane rastu i rast će i dalje. ovog časa je taj rast usporen, ali s obzirom na različite prilike u nekim dijelovima svijeta ponuda i potražnja su ti koji diktiraju”, ističe Blažić.
Problem je pak, kažu sindikati, što plaće i mirovine to ne prate. Prosječna mjesečna neto plaća za listopad iznosila je 7745 kuna, za 8,5 posto više nego godinu prije a u isto vrijeme hrana je poskupjela gotovo 20 posto, prenosi Danas.hr.
