Oko 3, 8 milijuna birača, u Hrvatskoj i inozemstvu, izlazi u nedjelju na birališta kako bi izabralo novi saziv Hrvatskoga sabora, odnosno odlučilo hoće li većinu u Saboru, a time i priliku da sastavi buduću hrvatsku Vladu, ponovno dati SDP-u s partnerima, ili će to biti netko drugi.
Bira se 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jednica u Hrvatskoj, tri bira ‘dijaspora’, odnosno hrvatski državljani s prebivalištemu u inozemstvu, osam pripadnici nacionalnih manjina.
Izbori za Sabor provode se, dakle u Hrvatskoj, te u još 48 država diljem svijeta.
Osmi su to izbori za Sabor od neovisnosti, prvi parlamentarni na kojima birači mogu koristiti preferencijski glas, dakle na listi za koju glasuju mogu zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost, odnosno kojeg preferiraju u odnosu na sve druge kandidate s te liste.
Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, imat će prednost pred drugim kandidatima, bez obzira na poredak, odnosno mjesto na listi.
Za naklonost birača bore se političke stranke, koalicije, neovisne liste, kandidati nacionalnih manjina, sveukupno više od 2. 300 kandidata sa 166 lista, od kojih su 161 listu istaknule stranke, a pet je neovisnih, 41 je kandidat manjina.
U Hrvatskoj i inozemstvu otvorit će se gotovo sedam tisuća biračkih mjesta, stotinjak više nego prije četiri godine.
Redovitih biračkih mjesta u Hrvatskoj je 6. 574, u inozemstvu 114, tim brojkama treba dodati i posebna biračka mjesta na kojima glasuju birači na službi u oružanim snagama, zatvorenici, pomorci, birači u ustanovama socijalne skrbi itd.
U inozemstvu je poprilično zanimanje za parlamentrane izbore, potvrđuje to i podatak da se za glasovanje aktivno registriralo više od 36.000 birača, hrvatskih državljana bez prebivališta u Hrvatskoj, najviše u BiH (21. 600) i Njemačkoj (5. 900). Usporedbe radi, za predsjedničke izbore aktivno registriranih bilo je nešto preko osam tisuća.
“Međutim, i na sam dan izbora, a u inozemstvu su to 7. i 8. studenoga, moguće je dokazati svoje biračko pravo provjerom u konzulatu, odnosno u veleposlanstu i ako se ishodi potvrda može se glasovati”, ističe predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin i podsjeća da je velik broj takvih potvrda bio u drugom krugu predsjedničkih izbora.
U inozemstvu glasuju i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj koji su se privremeno upisali na ta mjesta, zbog službenog puta, boravka u inozemstvu, a glasuju za listu izborne jedinice u kojoj imaju prebivalište.
Izbore prati i više od 13.000 tisuća promatrača, mahom stranačkih.
Prve izborne rezultate DIP će objaviti u nedjelju u 22 sata, nešto kasnije nego inače. Zbog preferencijskog glasovanja i složenijeg načina ispunjavanja zapisnika, biračkim će odborima, procjenjuje se, trebati nešto više vremena da dostave izborne rezultate.
Podatke o izlaznosti, DIP će, uobičajeno objavljivati u nedjelju u dva navrata, u podne i u 17 sati. (Hina)
Nikad veći glasački listić
Glasački listić bit će vrlo velikog formata i sadržavat će sva imena kandidata sa svih lista u toj izbornoj jedinici, kako bi se omogućilo preferencijalno glassanje baš za onog kandidata koji vam je “pri srcu”.
To znači da birači mogu glasati samo za jednu listu kandidata, ali birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasao.
„Preferirani” glasovi će se uvažiti samo ako broj preferiranih glasova za pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista u određenoj izbornoj jedinici. Ako bude ispod 10 posto, preferirani glas pada u vodu.
Ako lista ne prođe, odnosno bude imala manje od pet posto na nacionalnoj razini, odnosno ne stekne dovoljan broj glasova, padaju naravno i preferirani glasovi.
Najbolje je zaokružiti i “svoju” listu i “svog” kandidata
Važno je naglasiti da samo preferencijalno glasovanje može rezultirati krađom ako birači zaokruže kandidata s određene liste, a ne i redni broj te liste. Takvi glasački listići bit će važeći, računat će se kao glas za kandidata i za listu, ali otvaraju mogućnost da netko naknadno na njima zaokruži redni broj ispred druge liste, čime glas za kandidata propada, a listić se boduje u korist zaokružene liste.
