BISTE LI VI ULOŽILI U DRŽAVU?

VideoMinistar Primorac želi uvesti narodne obveznice! Novi vid štednje, učinilo mi se to zgodno…’

Narodna obveznica, dužnički vrijednosni papir kojim građani ulažu u vlastitu državu, nova je ideja ministra financija Marka Primorca.

Narodne obveznice kupuju građani koji umjesto štednje na banci novac posuđuju državi na određeni period s većim očekivanim povratom nego što im stvara kamata na štednju.

“Novi vid, instrument štednje, novi vid na tržištu kapitala. Mislim da je šteta što Hrvatska i prije nije krenula s takvom vrstom vrijednosnog papira”, rekao je za RTL ekonomski analitičar Hrvoje Japunčić.

Hrvati u bankama drže 250 milijardi kuna, a ministar Primorac misli da bi bilo dobro kada bi dio tog novca investirali u državu. Slično rade Mađari s povratom od 10 posto, a Talijani imaju povrat od gotovo 5 posto. Koliki bi povrat mogli očekivati Hrvati i u kojem periodu, ministar ne želi nagađati. Riječ je, kaže, o ideji, a ne o najavi.

‘Ako bih uzeo, uzeo bi obveznice neke ozbiljne države’

“Učinilo mi se to kao jedno zgodno rješenje da se zapravo građanima omogući da sudjeluju dominantnije i u tom vidu financiranja i ostvarivanja određenih prinosa”, objasnio je ministar Primorac no, pravo je pitanje bi li građani ulagali u narodne obveznice?

“Joj, ne bih. Više u ovoj državi se ništa ne isplati jer imamo takve vlasti koje nisu sposobne”, rekao je jedan građanin. “Ako bi uzeo, uzeo bih državne obveznice od neke ozbiljne države”, kaže drugi. “Nemam povjerenja u državne obveznice”, rekao je treći.

Narodne obveznice danas je kratko komentirao i predsjednik RH Zoran Milanović. “To dugo nitko nije radio i to je tanak led, oprezno s tim jer sugerira slabost državnih financija”, rekao je Milanović.

Fiksiranje kamatnih stopa

Financijski kišobran europskih institucija počinje se osjećati i u Hrvatskoj. Banke kreditnim dužnicima šalju ponude za reprogramiranje kredita s promjenjivim kamatnim stopama u fiksne i to po niskoj kamatnoj stopi od 2 i pol do 2,8 posto.

“To je opet jedan pozitivni spred za koje bankari smatraju da je to zarada koja bi u određenom periodu bila zadovoljavajuća”, kazao je Japunčić.

Kamatne stope će u 2023. rasti zbog podizanja referentnih kamatnih stopa kao anti-inflacijske mjere, a to bi moglo izazvati poteškoće s otplatama kredita. Bankarima to nije želja. Gledaju i dalje u budućnost kada bi, u slučaju nove recesije, kamatne stope ponovno mogle padati. Izračun kaže da će s fiksnom kamatnom stopom profitirati, a na tu ponudu građani bi trebali pristati, kaže ministar.

“Ukoliko do toga dođe da bi građani trebali brinuti i o svojim kreditnim obvezama i fiksiranju kreditnih stopa”, kazao je Primorac, prenosi Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views