IZ PERSPEKTIVE MLADIH

Na zadnjem mjestu u EU; Zašto se mladi u Hrvatskoj tako kasno sele od roditelja?

Foto: Unsplash

Mladi u Hrvatskoj najkasnije se u Europskoj uniji sele iz roditeljskog doma. Hrvati s prosječno 31,9 godina prvi put zakorače preko vlastitog praga što nas, ako sagledam okolnosti u kojima mladi žive, teško može iznenaditi.

Kad ćeš se odseliti? Pitanje je to na koje većina mladih u Hrvatskoj konkretan odgovor neće dati do kasnih 20-ih, a oni koji su svoj život nešto ranije krenuli samostalno graditi daleko od roditeljskog gnijezda ipak su u manjini.

Privremenim bijegom iz roditeljskog doma možemo smatrati odlazak na školovanje u drugi grad, ali broj mladih koji se nakon toga vrati kod roditelja nije zanemariv. Razlozi su doista individualni, ali većina mladih ipak će priznati da je najčešće riječ o financijskoj nestabilnosti, uvjetima na tržištu rada, cijenama i općenitoj pristupačnosti stanova, a napuštanje roditeljskog doma često uvjetuje i ljubavna veza.

Nabrojani razlozi predstavljaju veliku prepreku mladima, a pojava pandemije koja je imala ogroman utjecaj na globalno gospodarstvo i ekonomiju zacijelo je otežala mladima da napokon zakorače preko vlastitog praga, piše Studentski.hr.

Kako stojimo u usporedbi s ostatkom Europe? Hrvati se prema podacima Eurostata iz 2019. godine nalaze na neslavnom prvom mjestu kada je riječ o najkasnijoj selidbi, a prosjek napuštanja roditeljskog doma iznosi 31,9 godina. Slijede nas Slovačka (30,9) i Italija (30,1), dok mladi u Švedskoj najranije odlaze iz roditeljskog doma i to s 17,8 godina. Podaci Eurostata također ukazuju na činjenicu da se u zemljama zapadne i sjeverne Europe ranije odlazi iz roditeljskog doma, a nakon Šveđana slijede mladi u Luksemburgu (20,1) te mladi u Danskoj (21,1).

Prema podacima Njemačkog saveznog zavoda za statistiku, čije je nedavno izvješće odjeknulo medijskim prostorom, Hrvatska je također na začelju kada se radi o napuštanju roditeljskog doma. Naime, prema njihovim podacima, mladi u Hrvatskoj iz roditeljskih domova odlaze s 31,8 godina. Pritom kćeri sele ranije, sa 29,9 godina u prosjeku, a sinovi sa 33,6. I prema tim je podacima očito da mladi u Hrvatskoj puno dulje ostaju živjeti s roditeljima, nego njihovi vršnjaci u mnogim europskim zemljama.

Pola plaće ode na stanarinu 

Ako vam roditelji nisu uspjeli omogućiti nekretninu u kojoj ćete živjeti, a ne nalazite se ni među mladima koji su sami sebi uspjeli omogućiti stan ili kuću za život, velika je vjerojatnost da ćete samostalni život započeti u unajmljenom stanu ili u stanu za koji ćete morati podignuti kredit, kako tvrdi Studentski.hr.

Prema Državnom zavodu za statistiku prosječna plaća u Hrvatskoj je bila 6763 kune, a s obzirom na cijene najamnine stanova u Hrvatskoj lako je shvatiti da je teško pronaći stan po razumnoj cijeni kako bi osoba još uvijek mogla voditi pristojan život.

Prosječne cijene jednosobnih stanova u Zagrebu su u 2020. godini bile oko 2500 kuna, a riječ je o stanovima koji nemaju zasebnu spavaću sobu. Ako osoba želi malo više komfora za stan od 40-ak kvadrata bi morala izdvojiti oko tri tisuće kuna. Kada na ove iznose dodamo cijene režija vidljivo je da bi skoro pa polovica prosječne plaće u Hrvatskoj otišla na samu stanarinu.

Činjenica da mladi ipak čekaju sa selidbom u unajmljeni stan i žive s roditeljima onda ipak ne iznenađuje, a svega je svjestan i 32-godišnji Ivan.

– Privilegije života s roditeljima daju blagi komfor i mladi ljudi se mogu fokusirati prema drugim izazovima i izgradnji karaktera. – smatra Ivan koji radi u trgovini s namještajem te dodaje – Nisam zadovoljan s plaćom i ne mogu zamisliti samostalan život jer bi to značilo nemogućnost posjedovanja osobnog vozila i veće oslanjanje na usluge banke poput kreditnih kartica i višenamjenskih kredita.

S njim se slaže i 30-godišnja medicinska sestra Marina iz Splita koja svoje kućanstvo još uvijek dijeli s mnogobrojnim članovima obitelji u kojoj se mogu pobrojati čak četiri generacije.

– Zadovoljna sam s plaćom u bolnici, ali smatram da nije dovoljna za samostalan život. Glavni razlog zbog kojeg još uvijek živim s obitelji je financijske prirode, a moji prihodi su od velike pomoći cijeloj obitelji.

Ivan i Marina pripadaju skupini mladih koji su zaposleni, ali svejedno žive s roditeljima. No, kako je mladima koji su nezaposleni?

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u lipnju ove godine registrirano je čak 31 150 nezaposlenih mladih osoba do 29. godine starosti. Prema istraživanju koje su u sklopu projekta SIMS proveli Centar za razvoj mladih i Udruga Pragma među preko 1000 nezaposlenih mladih osoba u Hrvatskoj, većinu njih, čak 716, uzdržavaju roditelji.

Čak 39,6 ispitanika smatralo je da u potpunosti ne može pokriti svoje mjesečne potrebe i troškove. Podaci nam ukazuju kako je jako velik broj mladih još uvijek potpuno nemoćan kada je riječ o selidbi u vlastiti dom, a nezaposlenost i situacija na tržištu rada nažalost samo pogoršava situaciju, piše Studentski.hr.

Stvar mentaliteta? 

Ivan za činjenicu da se mladi Hrvati kasnije sele iz roditeljskog doma djelomično krivi i društvo.

– Smatram da je život u konzervativnom društvu puno uskratio na samostalnosti i osobnom identitetu mladih ljudi, njihovi ciljevi su pretjerano sinkronizirani s društvenim normama i mislim da na kraju treba vremena da se osvijeste.

Čini mu se i da kasnu selidbu uvjetuje i emocionalni teret napuštanja roditelja i strah od distanciranja. Kasna selidba u Hrvatskoj čini se skoro pa potpuno normaliziranom, a ni Ivan ni Marina još uvijek nemaju u planu preseliti se iz obiteljskog doma.

Marina nam govori da je još uvijek zadovoljna stanovanjem s roditeljima i ostatkom obitelji, a Ivan dodaje:

– Trenutno nemam zelju živjeti samostalno, volio bih što bezbolnije ispratiti roditelje u mirovinu i fokusirati se na jednostavnije hobije i strasti koji su praktički čekali cijeli period života u Kanadi.

Naime, kao i mnogi drugi mladi, Ivan je prije nekoliko godina odlučio potražiti sreću preko bare, a put ga je odnio u Kanadu gdje je radio nekoliko godina, a potom se vratio u rodni kraj.

– Mislim da inozemni novac nema istu vrijednost kao dostupnost, bliskost i orkestriranje harmonije u tradicionalno izgrađenoj obitelji radoholičara. – iskren je Ivan.

Izjave naših sugovornika svakako nas upućuju na to da bliskost u obiteljima zasigurno bar djelomično utječe na kasnu selidbu i kasno napuštanje roditeljskog gnijezda.

Pandemija dodatno komplicira situacija 

Neizvjesna godina iza nas obilježena pandemijom koronavirusa donijela je brojne probleme s kojima se nikad prije kao društvo nismo susreli. Svijet se na brzinu promijenio, a promjene su uvelike zahvatile i radna mjesta i brojne natječaje, te su velikom broju ljudi potpuno zaustavile planove.

– Pandemija je utjecala jako negativno na bilo kakve migracije po svijetu. Pogotovo u ekonomskom smislu jer je bar u mom slučaju stvarala osjećaj panike. Život u zapadnjačkom društvu u mjesec ili dva jako brzo prerasta u borbu za održavanje životnog standarda. – objašnjava nam Ivan, a svega je svjesna i Marina – Definitivno smatram da je pandemija uništila planove mladima jer su sigurno ostali bez primanja na koja su računali.

Među tim planovima zasigurno su i selidbe, a od očekivanog pada cijena stanova i najamnine ostala su sama očekivanja. Cijene su, baš suprotno, porasle. Zbog pandemija i potresa u Hrvatskoj su porasle cijene građevinskih materijala, a samim time su poskupjele i nekretnine.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku cijene stambenih objekata u prvom tromjesečju 2021. skuplje su za prosječno 4,6% u odnosu na prvo tromjesečje 2020. godine. Uz nesigurnost koju su mladi osjetili s naglim gubicima poslova i rastom cijena nekretnina jasno je da su selidbe zasigurno morale pričekati, što nam na žalost može biti pokazatelj da prosjek godina mladih u Hrvatskoj koji još uvijek žive s roditeljima vrlo vjerojatno još neko vrijeme biti niži.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.

Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Centra za razvoj mladih.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari