Mandarine, jabuke, masline, kukuruz – svega će biti čak upola manje
Više od polovine ovogodišnjeg uroda kukuruza odnijela je suša. I nije jedini stradao. Ovo su crne poljoprivredne brojke:
“Kukuruz od 50 do 60 posto, soja također 30 do 50 posto, suncokret najmanje ali ipak 25 posto. Mandarine, jabuke i masline također 30 do 50 posto. I povrće, bez obzira na navodnjavanje, također tridesetak do 40 posto manji prinosi”, govori Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Ne pomaže ni navodnjavanje. Hrvatska će proglasiti sušu.
“U kolovozu će većina županija vjerojatno proglasiti sušu na svojim poljoprivrednim područjima učinkom ovih proteklih dva i pol mjeseca suše, nedostatka oborina na našim poljoprivrednim područjima”, kazao je Majdak.
To bi trebalo barem malo olakšati situaciju proizvođačima. Jer gubici su veliki, i troškovi su veliki. Pa će jabuke morati poskupjeti.
“Kako će to na kraju u trgovinama ispasti, ne znam točno, s obzirom na to da je PDV pet posto. Utjecat će sigurno. Sada kada gledate cijene, one su negdje sedam, osam kuna. Ja mislim da će to rasti do 12 kuna po kilogramu”, kazuje voćar Damir Lucić.
Stradale poljoprivredne kulture se koriste i za hranu za stoku, pa će i taj sektor biti pogođen. A uzročno će poskupjeti i meso. Suša odnosi danak diljem svijeta. U Meksiku pomor tisuću goveda zbog žeđi.
“Pogledajte kako se zemlja praši, kao da smo u Sahari!” Skoro ista slika i iz susjedne Slovenije.
“Iza nas je pašnjak gdje pasemo mlade životinje, junice. Obično je bilo dovoljno paše za njih. Sad ih moramo nahraniti”, govori Andon Medved, predsjednik Sindikata poljoprivrednika Slovenije.
Američka agencija za hranu objavila je da se bore s pomorom pčela leptira i šišmiša, prirodnih oprašivača, zbog kojih bi SAD mogao ostati bez trećine hrane.
Najugroženije su jabuke, dinje, brusnice, bundeve, tikve, brokula, bademi. I tekila.
Jer agavu od koje se ona proizvodi oprašuju samo šišmiši.
“Oni jedu veliki broj kukaca. Na taj način održavaju prirodnu ravnotežu. To su doista ogromne količine kukaca i nametnika, opasnih čak i po zdravlje ljudi zbog prijenosnih bolesti”, objašnjava Ingeborg Bata, voditeljica veterinarske službe Zoološkog vrta u Zagrebu.
Oni su zapravo prirodni pesticid. A koliko je to važno govori i to da su umjetni pesticidi, podsjetimo, izazvali pomor pčela ove godine. I to i bez suše koja ugrožava ekosustav cijelog svijeta, prenosi RTL.
