Nakon što smo više od godinu dana opsesivno pratili broj slučajeva koronavirusa, epidemiolozi počinju preusmjeravati pozornost na druge mjere kako se pojavljuje sljedeća faza pandemije. Kako bogate zemlje cijepe sve veći udio svoje najranjivije populacije, čini se smanjuje veza između broja zaraženih i smrtnih slučajeva. Sada je fokus na učenju kako živjeti s virusom i na podacima koji su najvažniji da bi se izbjegla nova zatvaranja, piše Bloomberg.

“Moguće je da ćemo doći u fazu samo praćenja hospitalizacija”, rekla je Jennifer Nuzzo, epidemiologinja sa Sveučilišta Johns Hopkins, koje je izgradilo jednu od najopsežnijih platformi za praćenje koronavirusa i njegovog utjecaja.

Trenutno znanstvenici i vladini službenici žele vidjeti hoće li sve veći opseg cijepljenja protiv koronavirusa konačno prekinuti začarani krug zatvaranja na koja smo bili primorani kako ne bi došlo do kolapsa zdravstvenih sustava u svijetu. Događaji u Britaniji pružaju najuvjerljiviju studiju slučaja do sada, prenosi Net.hr

Postat će sezonska bolest poput gripe?

Oko 46% populacije u Velikoj Britaniji potpuno je cijepljeno, prema Bloombergovom pratitelju cijepljenja, što je pomoglo smanjiti dnevnu smrtnost na najnižu razinu od prošlog ljeta. Ipak, slučajevi delta varijante (“indijski soj”), prenosivijeg soja koji je prvi put identificiran u Indiji, gotovo su se udvostručili tijekom proteklog tjedna, objavilo je u petak javno zdravstvo Engleske. Hospitalizacije su se također povećale, ali većina pacijenata nije u potpunosti bila cijepljena.

Premijer Boris Johnson u ponedjeljak je odgodio kraj mjera zatvaranja za četiri tjedna kako bi više odraslih do tada primilo drugu dozu cjepiva, što značajno povećava zaštitu protiv novih sojeva. Čak i ako se virus bude dalje širio među djecom i necijepljenim mlađim punoljetnicima, pravi test kampanje imunizacije svodit će se na pitanje hoće li broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva ostati nizak.

Ako to bude tako, covid-19 će sve manje biti poput pandemije kojom se ne može upravljati, a sve više poput sezonske bolesti poput gripe. Za političare je to i cilj. “Cilj nam je živjeti s ovim virusom kao što živimo s gripom”, rekao je prošloga tjedna u parlamentu ministar zdravstva Matt Hancock.

Znanstvenici kažu kako će uspoređivanje prevalencije koronavirusa s gripom, koja ubije oko 650.000 ljudi godišnje, postati važno mjerilo za sljedeću jesen i zimu. Covid-19 je od početka 2020. ubio više od 3,8 milijuna ljudi, ali zemlje koje su provele cijepljenje bi na kraju trebale biti sposobne nositi se s povremenim pojavama koronavirusa na isti način kao i u slučaju gripe te u skladu s tim donositi političke odluke.

Pandemijski optimizam

Kao znak pandemijskog optimizma, ili umora, brojne američke države smanjile su učestalost objavljivanja podataka o koronavirusu. Florida sada izvještava samo jednom tjedno.

Međutim, u velikom dijelu svijeta zdravstveni službenici još uvijek ne skidaju pogled s dnevnih brojeva. Kina i Tajvan smanjile su nove infekcije gotovo na nulu, ali zbog nedostatka cjepiva čak i male pojave virusa moraju tretirati kao velike prijetnje.

Rizik hospitalizacije

Čak su i među cijepljenom populacijom brojevi slučajeva su i dalje važni, piše Bloomberg. Jer, što više virus cirkulira, to je veća šansa da bi mogao mutirati u varijante koji su smrtonosniji ili otporniji na postojeća cjepiva.

Ljudi koji su zaraženi delta varijantom imaju više nego dvostruko veću vjerojatnost da će na kraju biti hospitalizirani od onih zaraženih alfa sojem, pokazalo je istraživanje znanstvenika iz Škotske objavljeno u časopisu The Lancet. Iako se varijanta može učinkovito kontrolirati cjepivima, ostaje prijetnja zdravstvenim sustavima ako virus mutira u moćnije oblike.

Doći do nula slučajeva nije realno, čak ni u zemljama koje su u velikoj mjeri procijepile svoje stanovništvo. Većina je zemalja prihvatila stvarnost mutacije drugih virusa, poput gripe, i modificira cjepiva ovisno o novim sojevima kad se pojave. To će vjerojatno biti slučaj i s koronavirusom.

“Moramo živjeti s činjenicom da će biti novih inačica”, rekao je Marc Baguelin, epidemiolog s Imperial Collegea u Londonu. “To je nešto što se uvijek događa u pozadini.”