MRAČNA PROGNOZA

OECD OBJAVIO: I 2021. će biti teška; Mjere ostaju, čak i uz cjepivo. I to neće kratko trajati…

Ilustracija: Mateo Levak/Riportal

OECD upozorava na rastuću nejednakost te kako će najviše ispaštati oni u siromašnim zemlja te oni slabije plaćeni ili s poslovima koji nisu formalizirani u radni odnos

Nove mjere, socijalna distanca i još maski, čak i nakon što poveća procijepljivanje – mračna je prognoza za 2021. Laurence Boone, glavne ekonomistice OECD-a, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.

“Čeka nas još šest do devet, možda čak i 12 mjeseci ovoga”, rekla je za BBC. “Ne kažem da je lagano nego da su (mjere) očito djelovale u 2020. Moramo nastaviti s mjerama, potporom države i procijepljivanjem što je dulje moguće, što brže i učinkovitije je moguće”, pojašnjava.

Diljem svijeta uvode se nove mjere, a novi virulentniji soj na to je prisilo čak i one zemlje koje su do sada pandemiju držale pod kontrolom, poput Južne Koreje.  Usprkos tome, OECD procjenjuje puno bolju ekonomsku perspektivu za 2021. Doduše, 2020. nije baš teško nadmašiti.

Oporavak neće biti jednak u svim zemljama

Optimizam je toliko da se procjenjuju kako će se do kraja 2021. globalni BDP vratiti na predpandemijsku razinu, iako upozoravaju da oporavak neće biti jednak u svim zemljama. Primjerice, kinesko gospodarstvo će narasti osam posto, dok će druge članice OEVD-a rasti u prosjeku za tri posto. OECD dodaje i kako će oporavak svake zemlje u mnogočemu ovisiti i o procijepljenosti.

Boone ističe i kako države moraju nastaviti trošiti kako bi potaknule oporavak ekonomije nakon krize bez presedana, čak i ako to znači prihvaćanje velikodušnijeg i slobodnijeg odnosa prema državnim proračunima.

Ponovo najsiromašniji pod najvećim rizikom

“Ove (ekonomske) mjere koje smo smo snažno zagovarali imaju smisla jer je ova kriza privremena. Dakle, govorimo o privremenim potezima i privremenom povećanju duga u odnosu na BDP. Jednom kada kriza bude gotova, ekomomsko tkvio će biti očuvano zahvaljući tim mjerama i tada ćemo moći govoriti o povlačenju ručne te sagledavanju evolucije javnih financija ne samo u kontekstu covida, nego i financijske krize i promotriti troše li vlade novac na prave stvari”, objašnjava.

Ovakav stav je dijametralno suprotan onome kojeg je OECD zauzeo nakon ekonomske krize 2008. kada je vladama sugerirao štednju.

Ipak, jedna prognoza ostaje ista – OECD upozorava na rastuću nejednakost te kako će najviše ispaštati oni u siromašnim zemlja te oni slabije plaćeni ili s poslovima koji nisu formalizirani u radni odnos.

Danas.hr/Net.hr

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views