PAUŠALCI NADRAPALI

Porezna ‘pročešljala’ tisuće obrtnika i otkrila tko od njih vara državu: Prekršitelji će morati platiti poreze i doprinose

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Nije tajna da su neki poslodavci i zaposlenici sporazumno prekinuli ugovore o radu kako bi zaposlenik, u svojstvu paušalnog obrta, nastavio raditi za istog poslodavca, za istu plaću, ali niže doprinose

Prošle se jeseni među paušalnim obrtnicima brzinom munje proširila vijest da Porezna uprava provodi upitnik kojim propitkuje detalje o načinu poslovanja paušalaca u Hrvatskoj. Ubrzo je otkriven i glavni cilj upitnika: utvrditi koliko zaposlenika i njihovih poslodavaca zloupotrebljava pogodnosti paušalnog obrta u svrhu prikrivanja nesamostalnog rada, piše Net.hr

Naime, nije tajna da su neki poslodavci i zaposlenici sporazumno prekinuli ugovore o radu kako bi zaposlenik, u svojstvu paušalnog obrta, nastavio raditi za istog poslodavca, za istu plaću, ali niže doprinose.

Doprinosi u paušalnom obrtu, prema podacima za 2022. godinu, iznose 1392,40 kn. Ovakav jednostavniji i povoljniji sustav oporezivanja uspostavljen je kako bi se potaknuo razvoj malog poduzetništva, ali nije trebalo dugo čekati da u praksi on postane idealno rješenje za sve koji pokušavaju uštedjeti na doprinosima, ne gubeći pritom kvalitetne zaposlenike.

Porezna lani počela ‘češljati’ paušalce

Porezna uprava započela je stoga u listopadu 2021. postupak prikupljanja podataka poslavši poziv na 3646 obrtnika (od tada ukupnog broja 58.769 obrtnika koji su utvrđivali dohodak u paušalnom iznosu), odnosno 5,8 posto ukupnog broja paušalnih obrtnika (2,9 posto ukupnog broja obveznika samostalne djelatnosti).

Provjera je obuhvatila paušalne obrte iz djelatnosti u području stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, informacije i komunikacije, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti i ostale uslužne djelatnosti, uz uvjet da ti obrti građanima ne pružaju isporuke usluga i dobara. Kako napominju iz Porezne uprave, ovom provjerom nisu bili obuhvaćeni tradicionalni obrti (trgovine, frizeri, postolari, kozmetičari i slične djelatnosti).

Kako su nam objasnili u Poreznoj upravi, provjera je obuhvaćala poslovanje paušalnih obrta tijekom 2020. godine, a ocjenu odgovora u Upitniku usporedili su s priloženim ispravama poput Ugovora o poslovnoj suradnji. Do 19. svibnja 2022. izdano je 266 zapisnika te 184 rješenja.

Utvrđene nepravilnosti kod 11,4 posto provjeravanih poreznih obveznika

“Kako određeni postupci još uvijek traju u ovom trenutku očekujemo da će u odnosu na provjeravani broj paušalnih obrtnika biti ukupno oko 417 rješenja. Prema očekivanom broju rješenja proizlazilo bi da je tek u 11,4% provjeravanih poreznih obveznika (odnosno u 0,66% od ukupnog broja paušalnih poreznih obveznika) do kraja svibnja utvrđeno korištenje poreznih pogodnosti”, potvrđuju nam iz Porezne uprave.

Napominju da će se poreznim obveznicima koji su bili u postupku provjere, a koji u promatranom razdoblju nisu koristili porezne pogodnosti protivno svrsi zakona niti u poslovanju s isplatiteljima nemaju elemenata kriterija nesamostalnog rada, postupak obustaviti, o čemu će im se dostaviti i ‘Obavijest o utvrđenom’ na znanje.

U Poreznoj kažu da su do sada dostavili 1456 obavijesti (40% poreznih obveznika nad kojima je izvršena provjera poslovanja te im neće biti izdano rješenje o korištenju poreznih pogodnosti), a do sredine lipnja očekuju dostavljanje preostalih obavijesti o obustavi postupka.

Prekršitelji će morati platiti poreze i doprinose propisane za radni odnos

Na pitanje kakva kazna očekuje paušalce kod kojih su utvrđene nepravilnosti u radu, posebice obilježja nesamostalnog rada, iz Porezne poručuju da će se provesti ‘postupak obračuna poreza i doprinosa propisan za radni odnos’.

“Na sveukupno ostvareni primitak od isplatitelja za kojega je utvrđeno da postoje elementi nesamostalnog rada, obrtniku će se obračunati porez na dohodak od nesamostalnog rada, te obvezni doprinosi na plaću i iz plaće (zdravstveno i mirovinsko). U tom slučaju se donosi porezno rješenje te utvrđuje pripadajuća obveza javnih davanja za uplatu”, pojašnjavaju iz Porezne uprave te napominju kako je prvenstveni cilj provjere poslovanja paušalaca bio ‘poslati poruku poreznim obveznicima koji koriste porezne pogodnosti protivno svrsi zakona, da promijene okolnosti svog poslovanja te da se registriraju odnosno oporezuju u skladu sa zakonskim propisima.

“Provjerom je utvrđeno da je određeni postotak poreznih obveznika paušalista koji su koristili porezne pogodnosti u smislu postojanja elemenata nesamostalnog rada u poslovanju s određenim isplatiteljem (primjerice umjesto sklapanja ugovora o radu osnivali su paušalne obrte za iste poslove), prepoznao cilj ove provjere te izvršio promjenu u poslovanju na način da je sa takvim isplatiteljem sklopljen ugovor o radu”, napominju u Poreznoj upravi.

“Mali poduzetnici koji samostalno, trajno i s ciljem ostvarivanja dohotka snose rizike na tržištu rada mogu i dalje dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu čemu u prilog ide podatak da broj istih kontinuirano raste što ukazuje da je mogućnost paušalnog oporezivanja dobra zakonska odredba”, zaključak je Porezne uprave.

Rad za strance i zaobilaženje hrvatskog poreznog sustava

Propisani elementi prema kojima je Porezna uprava utvrdila obilježja nesamostalnog rada su: kriteriji kontrole ponašanja, kriterij financijske kontrole i kriterij odnosa stranaka.

“Pri utvrđivanju elemenata nesamostalnog rada svi kriteriji odnosno svi elementi kriterija obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti istovremeno ispunjeni. Postojanje obilježja nesamostalnog rada utvrđuje se presudnim utjecajem kontrole ponašanja i/ili financijske kontrole isplatitelja primitka nad poreznim obveznikom izvršiteljem posla i/ili ako odnos stranaka upućuje na presudnu povezanost u ostvarenju posla”, kažu u Poreznoj upravi.

Potpredsjednik HUP-ove ICT Udruge Hrvoje Balen već je prošle godine upozorio kako je “jako česta praksa da tvrtke iz ostatka EU-a traže zaposlenike u Hrvatskoj da otvore paušalni obrt i tako im nude visoke plaće, a zaobilaze hrvatski porezni sustav”, a prema tadašnjim podacima najviše paušalnih obrta otvoreno je u kategorijama Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, zatim u kategoriji Informacije i komunikacije, Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti te Ostale uslužne djelatnosti.

Kroz poreznu reformu, u skladu s poreznim rasterećenjem, paušalni obrtnici plaćaju porez na dohodak po najnižoj propisanoj stopi poreza od 10 posto prema utvrđenim poreznim razredima.

Godišnji paušalni dohodak za samostalnu djelatnost obrta utvrđuje se u pet razreda propisanih Pravilnikom, a najviši primitak paušalnog obrta može iznositi do 300 tisuća kuna godišnje, podsjećaju u Poreznoj upravi, piše Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views