SVE VIŠE EKSCESA

Kako se naši trgovci suočavaju s onima koji ne žele nositi maske? ”Nekad me izvrijeđaju, a nekad poslušaju…”

Foto: Ilustracija, Pixsell

Nošenje zaštitnih maski obvezno je na brojnim mjestima, no nerijetko zbog njihova nenošenja dolazi do svađa, ali i ozbiljnog sukoba

Upravo je u Njemačkoj zbog sukoba oko nošenja zaštitne maske prije više od tjedan dana došlo do obračuna koji je na kraju rezultirao brutalnim ubojstvom, a sve zbog toga jer je 20-godišnji prodavač na benzinskoj postaji upozorio kupca, 49-godišnjaka, da stavi masku.

Policija osumnjičenog, prema pisanju stranih medija, povezuje s ultra-desničarskim pokretima i poricateljima covida, na benzinsku je postaju prvi put došao u subotu oko 8 navečer. Htio je kupiti pivo, a prodavač ga nije htio poslužiti jer nije nosio masku, nakon čega je napustio benzinsku te se vratio nešto kasnije, ali je tada nosio masku. Potom je došao do blagajne i uklonio masku, na što ga je prodavač ponovno upozorio da mora nositi masku, a ovaj je potom izvukao revolver i upucao blagajnika, piše Net.hr

Više u VIDEOPRILOGU:

No, događaj u Njemačkoj, tvrdi psihologinja s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, treba gledati kao izolirani slučaj.

“U svakom slučaju to treba gledati kao izolirani slučaj, koji naravno trebaju razmotrite institucija koje se time bave. On je samo jedan strašno dalek ekstrem onoga što se događa sa epidemiološkim mjerama, odnosno s poštivanjem epidemioloških mjera”, kazala je Tanja Jurin, profesorica s Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu za RTL-ovu Potragu.

U svibnju prošle godine se sličan slučaj dogodio i u američkoj saveznoj državi Michigan, kada je u prodavaonici ubijen zaštitar nakon što je upozorio ženu da stavi masku na lice.

Sve veći broj nasilnog ponašanja

A zbog poštivanja, odnosno nepoštivanja epidemioloških mjera diljem svijeta zapažen je veći broj nasilnog ponašanja.

“Teško je komentirati kako se objašnjava da je netko drugom čovjeku oduzeo život. Mislim, nikako. To su brojni čimbenici u pitanju, ne samo da je neko bio razjaren, to je bio samo okidač. Vrlo često pomislim epidemiološke mjere nisu problem same za sebe, one samo prezentiraju nešto drugo u tom času, kada nastane konflikt između onih koji smatraju i zahtijevaju od drugih da se epidemiološka mjera poštuje, za razliku od onih koji smatraju da se epidemiološka mjera ne treba poštovati”, objasnila je profesorica Jurin.

U Hrvatskoj se jedan od najnasilnijih incidenata vezanih uz nepridržavanje epidemioloških mjera dogodio u veljači ove godine, na Općinskom sudu u Splitu. Pravosudni policajci su upozorili muškarca koji je u hodniku skinuo masku da je stavi na lice, nakon čega je on jednog od policajaca uhvatio za vrat, te su ga oni naposljetku svladali silom.

Dječak iz Krapinskih Toplica u školu došao s maskom, a otac poručuje: ‘Nismo još gotovi’

U vidu kršenja mjera, svakako se može spomenuti i nedavni događaj u Osnovnoj školi u Krapinskim Toplicama, iako se nije radilo o nasilnom činu. Tada je, podsjetimo, danima pred tom osnovnom školom vladala drama jer jednom od učenika roditelji nisu dozvoljavali da nosi masku u zatvorenim prostorijama škole. Učenik nije pohađao nastavu, već je sjedio ispred škole s roditeljima koji su s njim učili.

‘Ljudi su potrošeni’

Tanja Jurin sudjelovala je u istraživanju provedenom na Filozofskom fakultetu, kojim su su, među ostalim, istraživali i stavovi o podržavanju epidemioloških mjera.

“Ono do čega dolazi problem je da maske predstavljaju neko ponašanje koje ljudi jednostavno prepoznaju. Ja ne mogu znati jeste li vi cijepljeni ili niste, ali vidim nosite li nosite masku ili ne. Iz moje perspektive, to će meni možda biti interpretacija da vi zapravo želite mene ugroziti. Kada je tako, ljudi su već nekako potrošeni i slabog su kapaciteta da komuniciraju ljepše i stalno smo izloženi da se u medijskom prostoru komunicira neću reći agresivno, ali nekonstruktivno, na društvenim mrežama osobito i onda na neki način čim osjetimo tu veliku ugrozu nećemo nikada prijateljski nastupiti ili ćemo rijetko prijateljski postupiti pa ćemo uvijek izazvati kontra efekt”, pojasnila je Jurin.

‘Već mi je dosta opominjanja’

A kakva je situacija u hrvatskim trgovinama i kako je trgovcima koji moraju upozoravati kupce da nose maske? U jednom dućanu u Kutini radi Maja Šuput, koja govori kako joj je “već dosta opominjanja i stalno molimo da stave masku”. “Postoje situacije u kojima cijeli dan dolaze kupci i ne nose maske, kao da se nama koji radimo tu 8 sati nose te maske. I nama je dosta, a njima je teško tih par minuta što uđu u trgovinu staviti masku”, rekla je trgovkinja Šuput za Potragu.

‘Netko nas posluša, netko izvrijeđa…’

“Ponekad nije ugodno, bilo je ljudi koji bi se odmah svađali. Znači odmah krenu ‘ma šta će mi maska’, deru se čak, bilo je svakakvih situacija. Kolegice su imale jedan sukob, bio je jako neugodan kupac. I od tada su rekle: jednostavno, ne želimo više opominjati jer ne želimo u takve situacije ni dolaziti”, ispričala je.

“Ako primijete da je netko agresivan ili, što sada pričamo o tim maskama, mi ne možemo tu biti policajci, uz sav posao koji radimo, trebao bi to netko drugi raditi. Dovoljno je samo uz pozdrav i nekakav ugodan razgovor upozoriti. Ako postoji odbijanje, isti tren treba taj razgovor završiti i čak ostaviti neka taj čovjek odradi što treba. Ne treba tu biti pretjerane filozofije, niti agresive, pogotovo od prodavača. Ne treba se dokazivati tko je tu u pravu, a tko nije. Bitno je primijetiti i vidjeti kako ćete se obratiti kupcu. Svaki čovjek je drugačiji, mi ne znamo s kakvim on problemima ulazi9i najbitnija nam je ta ljubaznost”, ispričao je voditelj dućana u Kutini.

‘Mi smo prva linija otpora’

Vozač zagrebačkog autobusa Luka Furić kazao je da oni upozoravaju putnike koji ne nose maske te da uglavnom nema nikakvih problema. “Ima tu i tamo nekih ekscesa, ali to je rijetkost, da netko baš ne želi. Onda ih mi upozorimo, onda on kaže hoće, neće, većinom ih stave. Ako ne onda mi zovemo centar, to su naši nadređeni, onda oni procijene ako će zvati policiju”, rekao je Furić.

“Mi smo tu prvi, prva linija otpora i to sve. Ali uvijek idemo linijom manjeg otpora, prešutim, oni se smire, znaju da moraju doći doma. Upozoriti možemo svakoga, ali ako dođe do nekog ekscesa tu staje svaka priča i to je to”, tvrdi Furić.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views