Ove godine, blagdanska potrošnja premašit će 12 milijardi kuna. Više je to od prošle godine – objavljuje Hrvatska gospodarska komora. Međutim, razlika između bogatih i siromašnih je velika.
Norveški bakalar bit će uskoro serviran na hrvatskom blagdanskom stolu. Ali onih, imućnijih građana. “Lignja, brancin, orada pastrva, ipak ljudi ostaviju malo vremena jer je to jednom godišnje pa hoće da se provedu za božićne blagdane”, priča Mario Gudelj, prodavač u ribarnici.
Red je za kupovinu sitne plave ribe. Mnogo je jeftinija. Iako je ministarstvo dalo dozovlu za izlov, srdela nema. Tihomir Gvardiol koji radi kao prodavač u ribarnici objašnjava kako je se srdele nisu ulovile zbog lošeg vremena. Kupci su ipak spremni na kompromis.
“Oslića sam si kupila”, rekla je gospođa Zorica koja smatra da su cijene mogle biti i niže. Nakon posta sprema se meso. I to valja pripremiti unaprijed jer kako će se Božić približavati tako će biti teže izabrati dobar komad.
Kupuju se sve vrste mesa, ali tradicija se poštuje. “Janjetina najčešće, odojak bez obzira što se za novu jede. meso za juhu i za sarmu”, kaže mesarica Nada Pejčov.
Mnogi tako ne pitaju za cijenu pa će se ove godine na hranu i piće potrošiti više no ikad. Najviše se kupuje alkohol. Blagdanska košarica ove je godine pedesetak kuna bogatija od prošlogodišnje. Skromna košarica kreće se od 500 do 800 kuna, a upravo će tu najskromniju imati 60 posto stanovništva.
Fra Božo je stigao u Zagreb kako bi kupio namirnice za Božić u Beču. Kaže, hrvatsko je najkvalitetnije. “Beč je duploskuplji nego Zagreb, a Zagreb puno ljepši bego Beč”, tvrdi fra Božo.
Pitanje je koliko će ovi blagdani biti lijepi blokiranima kojih je gotovo 330 tisuća – duguju 40 i pol milijardi kuna. Najskromniju košaricu jedva će si priuštiti 75 tisuća radnika koji rade za minimalac, a što će jesti 9 tisuća radnika koji rade bez plaće poslodavce ne zanima.
Oni koji si to mogu priuštiti, kolače neće peći nego će ih naručiti. Slatke tacne već se slažu. “Najviše naručuju ove klasične sitne kolačiće u mix. Pa imamo što suhih što kremastih. Znači tu je od mađarice, londonera, vanili kiflica krancleki”, kaže Žaklina Troskot, vlasnica slastičarnice.
Bili oni kupljeni ili pečeni kod kuće važno je da su slatki i da taj okus prenesu na iduću godinu.
Goran Latković
