Kako bi pridobili glas Marina Škibole, 24-ogodišnjeg nezavisnog zastupnika, Vlada je pristala na tzv. Škibolin zakon
U petak je glasanje u Hrvatskom Saboru, a svako glasanje je golemi ispit za tanku saborsku većinu Andreja Plenkovića koja ovisi doslovce o jednom ili dva glasa, a svaki put ti se glasovi nečim moraju kupiti – uglavnom funkcijama i političkim ustupcima što je mučan, ali legitiman dio političke trgovine.
Ali kupovanje saborske većine može biti i vrlo riskantan posao. Evo recimo, kako bi pridobili glas Marina Škibole, 24-ogodišnjeg nezavisnog zastupnika, Vlada je pristala na tzv. Škibolin zakon. Njime mladi zastupnik želi zaštiti hrvatske građane koji su prije deset godina počeli dizati kredite u Štajerskoj RBA štedionici pa su kao i mnogi drugi zapali u probleme.
E, ali za razliku od mnogih drugih, Škibola svojim zakonom traži da se ti krediti retroaktivno proglase ništavnima.
Zakon sam po sebi ima dosta rupa pa kako bi popravila zakon i zakrpala rupe Vlada je Saboru poslala i jedan amandman u kojem definira tko su ti vjerovnici i tko su ti dužnici na koje se odnosi zakon.
Pa dakle, da vidimo kako Vlada popravlja zakone.
U svom 3. amandmanu na Škibolin Zakon Vlada kaže da je dužnik “fizička”, ali i “pravna” osoba.
Ovo “pravna” osoba je ono što je problematično, a objasnit ćemo i zašto, nakon što vidimo kako je Vlada definirala drugu stranu transakcije, “neovlaštenog vjerovnika”.
Misleći na štajersku RBA štedionicu Vlada kaže da je neovlašteni vjerovnik svaka pravna osoba koja nije bila upisana u sudski registar RH i nije imala odobrenje za rad HNB-a.
Dakle, svaki kredit koji je neka pravna osoba iz inozemstva dala nekoj pravnoj osobi u Hrvatskoj, a pri tom nije imala odobrenje HNB-a i nije bila upisana u sudski registar ovim Zakonom se proglašava ništetnim. Ako želite eliminrati RBA štedionicu iz Štajerske čini se kao dobra definicija
Ali nije. Jer po njoj recimo i kredit za Agrokor koji je evo baš jučer dao američki fond Knightead Capital i ruska VTB banka, a koji nisu registrirani u Hrvatskoj, i nisu tražili nikakvu dozvolu HNB-a, bio bi ništetan.
Svaki sindicirani kredit sa stranim bankama koji su HAC, HEP ili bilo koje drugo poduzeće prije 2013. sklopili u Hrvatskoj bi također mogao biti ništetan. Jer američka City Banka recimo nema podružnicu na Trešnjevci i za svoj rad sigurno nikad nije tražila dozvolu HNB-a, a kod nje smo poprilično zaduženi. A tu se ne radi o milijunima nego o milijardama eura i dolara koje u ovom trenutku otplaćuju i državni sektor i državna, ali i mnoga privatna poduzeća. Zbog par riječi eto Škibolin bi zakon mogao srušiti cijeli financijski sustav. Dakako pod uvjetom da se držimo slova zakona.
Ali još je drug Tito rekao da se zakona ne treba držati kao pijan plota pa u Vladi vjerojatno više drže do Tita i njegovih riječi nego do riječi koje su stavili u zakon.
Maloprije smo doznali smo i da je na taj problem Vladu upozorio i viceguverner Bojan Fras koji je jučer bio na sastanku s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem.
Ali to nije sve, šećer kao i uvijek dolazi na kraju.
Naime, ako Vlada i popravi ovaj amandman za popravljanje i Zakon ispuni svoju svrhu i omogući ništetnost spornih kredita, dužnici nemaju baš razloga za veselje. Ništetnost kredita naime ne znači da kredit ne treba vratiti, da primjerice 100.000 eura koje je netko podigao kod Štajerske RBA štedionice sad ostaje njemu na sreću i veselje.
Ne, to samo znači da ugovor o kreditu više ne važi, ali novci koje je posudio, a nije vratio itekako važe. Kad se kredit proglasi ništetnim preostali dug mora vratiti, kako god zna i umije u roku 30 dana.
Zoran Šprajc
