Uzmaknuti s čelnog mjesta HDZ-a Andrej Plenković nema namjeru…
Nema suglasja u vladajućoj stranci oko unutarstranačkih izbora. Izborni proces u HDZ-u prema Statutu već je trebao početi, no nakon poraza HDZ-ove kandidatkinje na predsjedničkim izborima – na stolu je više opcija.
Jedna od njih je da se unutarstranački izbori održe poslije parlamentarnih. Da uzmakne s čelnog mjesta HDZ-a Andrej Plenković nema namjeru.
Više pogledajte u videoprilogu:
Pa bi, prema Statutu, ovog proljeća članovi HDZ-a trebali glasati o tome žele li i dalje njega ili nekog od izazivača – kojih je sve više. No nakon poraza stranačke kandidatkinje na predsjedničkim izborima pozicija mu je poljuljana pa je na stolu i opcija da se unutarstranački izbori odgode do parlamentarnih koji bi mogli biti i prije jeseni. Ta opcija očito nije najbolja za sve.
“Mislim da bi bilo bolje da su prije. Zato što stranka homogena, osvježena izlazi na izbore. Mislim da je Andrej Plenković briljantan premijer i dobar predsjednik stranke, ali neka se drugi ljudi natječu, to je normalno, 200.000 članova se može natjecati za predsjednika HDZ-a. U demokraciji i sportu uvijek je sve moguće”, izjavio je ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Da je sve moguće, ali i da tema unutarstranačkih izbora baš ne sjeda HDZ-ovcima, bilo je jasno i po njihovim porukama.
“Izazovi su svuda oko nas, ne možemo pobjeći od njih. Unutarstranački izbori su pitanje odluke stranačkih tijela, predsjedništva stranke”, naglašava ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Iz HDZ-a neslužbeno poručuju da u slučaju odgode unutarstranačkih izbora promjena Statuta nije potrebna.
“Sve može biti u bilo kojem trenutku, ali je važno da je unutar zakonskih, odnosno za stranku, unutarstatutarnih rokova”, govori ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Statut je promijenjen prije nešto manje od dvije godine, a na čelu Radne skupine za izradu bio je Karlo Ressler, a u izradi je sudjelovao i Plenkovićev izazivač Davor Ivo Stier. Znakovito je da novi Statut predviđa da se vrijeme trajanja mandata naknadno izabranog čelnika ubraja u vrijeme mandata osobe umjesto koje je izabran.
Plenković je izabran u vrijeme Karamarkova mandata koji je počeo u travnju 2016., što bi značilo da Plenkoviću mandat istječe već u ožujku.
Vijesti.hr