Samo u Zagrebu svaki drugi stanovnik umire od kardiovaskularnih bolesti
Za svaku petu preranu smrt odgovorna je loša prehrana – što je čini opasnijom od cigareta i visokog tlaka. Proizlazi to iz istraživanja provedenog u 195 zemalja svijeta.
A kako spriječiti različite bolesti u povodu Svjetskog dana zdravlja na zagrebačkom Cvjetnom trgu građane su savjetovali kardiolozi. Mnogima je to bila prilika da besplatno obave i brojne pretrage.
I po dva sata jutros su čekali u redu na besplatne pretrage u središtu Zagreba.
“Tri pretrage, jedna je ukupni kolesterol, druga je helikobakter pilori i treća je za mušku populaciju PSA – prostata specifični antigen jedan tumorski marker za prostatu”, kaže Jasna Matić, medicinsko-laboratorijska inženjerka.
Odmah gotove nalaze građani su mogli prokomentirati sa stručnjacima pa im ni dugo čekanje nije bilo mrsko.
“Ove su akcije zlata vrijedne. Bože, jednostavnije nam je to, doći tu stati u red, neg ić kod doktora po uputnicu, pa opet drugi dan ujutro rano na vađenje krvi, pa ponovno po nalaz, ovo ćemo tu dobiti sve pa makar stajali tu 2 sata”, poručuje Marija Kinđerski.
“Jako dobro. Ja sam Njemačkoj živjela 40 godina, nikada ovo nisam doživjela”, dodaje Marija Martinjak.
Da je prijeko potrebno što više ovakvih akcija, pokazuju i podaci da samo u Zagrebu svaki drugi stanovnik umire od kardiovaskularnih bolesti.
“Nezdrava prehrana koja doprinosi zajedno sa tjelesnom neaktivnošću prekomjernoj tjelesnoj težini i debljini, svakako je u podlozi kardiovaskularnih bolesti, isto kao i u podlozi cerebovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, bolesti pluća i čak nekih mentalnih poremećaja”, upozorava Ivana Portolan Pajić iz Zaklade Hrvatska kuća srca.
Loša prehrana ubije više ljudi nego cigarete i visoki tlak – a da nam potencijalna smrt leži na tanjuru otkriva novo istraživanje objavljeno u najuglednijem medicinskom časopisu Lancet.
Povišen kolesterol stvara rizik za nastanak bolesti srca i moždani udar – a nastaje zbog loših životnih navika. U Hrvatskoj je od posljedica nezdrave prehrane u 2017. godini umrlo više od 13 tisuća ljudi, pa je promjena životnog stila ključna.
“Sezonsko voće i povrće, barem 5 obroka svaki dan, izbaciti koncentrirane ugjikohidrate, koncentrirane masnoće, ne zaboraviti na vodu, držati se pravila mnediteranske prehrane, koristiti maslinovo ulje, evo to su najosnovniji pravci za našu zdravu prehranu”, kaže Ivana Portolan Pajić iz Zaklade Hrvatska kuća srca.
Nije bitno samo ono što se jede – već i ono što se često zaboravi pojesti, poput orašastih plodova i cjelovitih žitarica. Jer, kako se kaže, ono si što jedeš.
Ida Hamer
Više u VIDEOPRILOGU!
