Najmarljiviji dio našeg tijela je srce. Taj unutarnji organ u jednom danu otkuca oko 100.000 puta, a za prosječnog trajanja ljudskog vijeka čak više od 2,5 milijardi puta, radeći neprestano do posljednjeg trena.
Srčani mišić pumpa krv kroz krvne žile i tako nam omogućava da živimo. No, prema toj se njegovoj ulozi zbog navika i načina života često odnosimo s premalo poštovanja.
Slaba fizička aktivnost, neredovita i loša prehrana zasićena mastima i šećerima, što zajedno uzrokuje povišeni krvni tlak te stres i pušenje mogu nepovoljno djelovati na rad srca i dovesti do oboljenja i kobnih posljedica.
Vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj
Štoviše, kardiovaskularne bolesti uslijed hipertenzije vodeći su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zbog bolesti srca i krvožilnog sustava u nas umire oko 23.000 ljudi godišnje, odnosno gotovo polovina svih smrtnih slučajeva.
Liječenje kardiovaskularnih bolesti zahtjevno je, financijski izazovno i iscrpljujuće za pojedinca, zdravstveni sustav, gospodarstvo i cijelu društvo. No, ne mora biti tako, vodi li se briga o vlastitom zdravlju i načinima prevencije rizika od oboljenja, što je danas zahvaljujući dostupnosti modernih i naprednih tehnologija jednostavnije nego ikad.
Pritom ne mislimo na konzultiranje s ‘Dr. Googleom’ koje donosi više štete nego koristi, već na zdravstvenu pomoć stručnjaka koji su educirani za rad s najsuvremenijim medicinskim uređajima i metodama.
Potrebna je stalna prevencija kardiovaskularnih bolesti
“Za naše društvo i sve ljude potrebna je stalna i temeljita prevencija kardiovaskularnih bolesti koja bi u konačnici smanjila zdravstveni trošak, a sama bolest bi se prepoznala već u začetku i mogla bi se dobro liječiti, čime bi se smanjila smrtnost, uz povećanje kvalitete života”, objašnjava prof.dr.sc. Krešimir Štambuk iz Klinike Magdalena, vodeće hrvatske ustanove specijalizirane za kardiovaskularne bolesti.
Ključnu ulogu u sprečavanju razvoja napredovanja bolesti srca i krvnih žila igraju digitalne tehnologije jer one osiguravaju podršku i kontinuitet skrbi o pacijentu između liječničkih pregleda. Tako, naprimjer, Magdalena omogućuje pacijentima virtualno praćenja EKG-a odnosno elektrokardiografije zahvaljujući kojoj pacijenti iz udobnosti vlastitog doma pošalju EKG u telemedicinski centar te u stvarnom vremenu dobiju kardiološku konzultaciju i preporuku za daljnje liječenje.
Isto tako, jedan od načina uz koji liječnici u Klinici Magdalena imaju uvid u sliku stanja pacijenata je i virtualna asistentica Megi koja je pacijentima dostupna 24/7, te posredstvom koje pacijenti obavještavaju o svojem zdravstvenom stanju.
Liječnici mogu koristiti virtualnu dijagnostiku
U kontekstu prevencije kardiovaskularnih bolesti liječnici mogu koristiti virtualnu dijagnostiku kako bi procijenili rizik od srčanih problema. Pacijenti mogu pružiti svoje podatke o zdravlju, uključujući podatke o mjerenju krvnog tlaka koji se mogu analizirati daljinski. Liječnici mogu pružiti stručno mišljenje, preporučiti promjene u načinu života, prilagoditi terapiju ili zatražiti dodatne pretrage ako je potrebno.
Upotrebom takvih tehnologija, pacijenti postaju aktivni sudionici u svom liječenju što olakšava proces liječenja, vodi do povećane adherencije i boljih kliničkih rezultata.
Digitalna asistentica Megi predstavlja inovativan način praćenja krvnog tlaka uz liječničku podršku na daljinu, što pomaže pri ranom prepoznavanju i bržem dijagnosticiranju arterijske hipertenzije. Svaka osoba svoj krvni tlak može brzo i jednostavno pratiti digitalnim putem te dobiti savjet kardiologa, kroz projekt Misli srcem.
Klikom na https://www.mislisrcem.hr/ pratite sve korake i upoznajte se s mogućnostima smanjenja rizika putem savjeta liječnika i uputa o promjeni životnih navika.
Projekt je vrijedan 66.319.93€, odnosno 499.687,50 kuna te je u cijelosti financiran od strane Europske unije.
Sadržaj članka isključiva je odgovornost Klinike Magdalena.
