‘Bljesak’, čiji je glavni cilj bio ulazak u Okučane, počeo je 1. svibnja 1995. napadom na južni i središnji dio zapadnoslavonskog okupiranog teritorija iz pravca Novske i Nove Gradiške
Hrvatska u nedjelju obilježava 21. obljetnicu vojno-redarstvene akcije “Bljesak” u kojoj su hrvatske snage u manje od 32 sata oslobodile zapadnu Slavoniju i time označile početak povratka hrvatskog suvereniteta u okvire međunarodno priznatih granica, što je tri mjeseca kasnije nastavljeno akcijom “Oluja”.
Kod Središnjeg križa u Okučanima održat će se svečana komemoracija, gdje će se položiti vijenci i odati počast poginulim braniteljima u 10 sati. Tome će prisustvovati cijeli državni vrh.
Vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske i specijalne policije izvedena je nakon što su više godina pobunjeni Srbi odugovlačili i odbijali sve ponude za mirnom reintegracijom okupiranog područja u ustavnoopravni poredak Republike Hrvatske.
“Bljesak”, čiji je glavni cilj bio ulazak u Okučane, počeo je 1. svibnja 1995. u 5 sati i 21 minutu napadom na južni i središnji dio zapadnoslavonskog okupiranog teritorija iz pravca Novske i Nove Gradiške.
U do tada najopsežnijoj oslobodilačkoj akciji u Domovinskom ratu poginula su 42 hrvatska branitelja, a 162 su ranjena
Na glavnim pravcima napada bile su 81. gardijska bojna, 5. gardijska brigada te dijelovi 1. i 3. gardijske brigade, a u potpori su bile pričuvne i domobranske postrojbe potpomognute protuoklopno topničko-raketnim postrojbama, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i postrojbama specijalne policije. U operaciji su prvi put korišteni i masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu.
Hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom su akcijom, u manje od 32 sata, oslobodile više od 500 četvornih kilometara teritorija i uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac te željezničkom prugom na tom pravcu. Sudjelovalo je 7200 pripadnika vojnih i policijskih snaga.
Na težak vojni poraz vodstvo pobunjenih Srba odgovorilo je 2. i 3. svibnja terorističkim metodama – raketiranjem više hrvatskih gradova, među kojima i glavnog grada Zagreba u kojem je ubijeno sedmero civila, a 205 ranjeno. Jedan od vođa pobunjenika Milan Martić svoju je odgovornost javno priznao u Kninu, a i već je ranije u veljači 1995. poručio kako ih nitko ne može spriječiti da tuku po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim gradovima”.
Haaški sud osudio je Milana Martića na 35 godina zatvora zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom devedesetih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj. Proglašen je odgovornim za zapovijedanje napada raketama na Zagreb u svibnju 1995. godine.
“Bljeskom” i “Olujom” stvoreni su uvjeti za pobjedu u Domovinskom ratu te mirnu reintegraciju istočne Slavonije i hrvatskog Podunavlja, čime je okončan proces vraćanja cjelokupnog državnog teritorija pod suverenitet Republike Hrvatske.
