Broj povratnika je relativno mali. U pitanju su uglavnom ljudi koji su prekvalificirani za one poslove koje rade vani, kaže profesor Pavić
Posljednjih desetak godina slavonski kolodvori uglavnom su bili rezervirani za tužne životne priče. Mladi Slavonci masovno su odlazili u zapadne zemlje kako pronašli svoje mjesto pod suncem i osigurali kakav-takav zalog za budućnost. No, postoje i oni koji su se iz raznoraznih razloga vratili u domovinu.
Upravo je to Brankova priča, piše HRT. U Irsku je otišao prije 20, a vratio se prije 10 godina, u vrijeme prvog velikog vala iseljavanja. Ovaj komercijalist radio je u restoranima i postao kuhar. Uskoro otvara svoj restoran.
“Naučio sam jezike, naučio sam dosta nekih drugih recepata i mislim da je sad vrijeme da primijenim to malo na naše područje ovdje”, rekao je Branko Grozdanić iz Osijeka.
Hrvati koji su se vratili kažu kako se, kad je kultura rada u pitanju, Hrvatska ne može mjeriti sa Zapadom.
“Odnos prema radniku, napredak u poslu, što je mislim najbitnije. Vi danas možete početi kao perač posuđa, a za dvije godine završiti kao menadžer. Jednostavno je tako i oni cijene rad”, naglašava Igor Vukadinović iz Osijeka.
Kulturne razlike i loše vrijeme
Zen je u Irsku otputovao zbog ljubavi, no nakon šest mjeseci je pukla ljubav i prema djevojci i prema Irskoj. Najviše su ga mučile kulturne razlike i loše vrijeme.
“Start je tamo dosta težak, prije svega zbog nekretnina, skupi su najmovi. Vjerojatno vam prvi posao neće donijeti neku bajnu lovu”, govori Zen Špehar iz Osijeka.
Istraživanja pokazuju kako se Hrvati iseljenici u domovinu u velikoj većini slučajeva ne namjeravaju vratiti. Oni koji to ne isključuju, žele to ako su zadovoljeni brojni uvjeti. “Svatko mora u životu odvagnuti što mu je važnije”, kaže Igor.
“Mi živimo u savršenoj poziciji. Po vremenu, hrani, kvaliteti života, po svemu”, naglašava Igor u razgovoru za HRT.
Nažalost, ovakvih priča nema mnogo.
“Broj povratnika je relativno mali. U pitanju su uglavnom ljudi koji su prekvalificirani za one poslove koje rade vani. Ima i onih uspješnih priča, dakle ljudi nauče nešto, steknu neki novac pa sve vrate ovdje”, govori izv.prof.dr.sc. Željko Pavić, s Katedre za sociologiju, FFOS-a, prenosi Net.hr.
