Transparentni proračuni omogućuju građanima da dobiju potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu.
Institut za javne financije iz godine u godinu analizira proračunsku transparentnost županija, gradova i općina a cilj ovoga rada je prikazati rezultate najnovije analize provedene u razdoblju studeni 2015. – ožujak 2016.
Transparentni proračuni omogućuju građanima da dobiju potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu. Građani se na taj način mogu informirati i utjecati na što efikasnije prikupljanje javnih sredstava i ponudu javnih dobara i usluga, povećanje odgovornosti Vlade i vlasti lokalnih jedinica te smanjenje mogućnosti za korupciju.
PGŽ druga u Hrvatskoj po transparentnosti proračuna
Prema najnovijem istraživanju Instituta za javne financije Primorsko-goranska županija druga je u Hrvatskoj po transparentnosti proračuna. Na objavi rezultata u Zagrebi prisustvovao je i pročelnik UO za proračun, financije i nabavu Krešimir Parat koji se i osvrnuo na rezultate istraživanja.
“Žao mi je samo što su kolege iz Instituta previdjele u ocjenjivanje uključiti Proračunski vodič koji je Primorsko-goranska županija objavila u elektronskom i tiskanom obliku te predstavila na sjednici Županijske skupštine, ali i uspješno promovirala kroz medije s ciljem edukacije građana. No, naš je cilj ispunjen, a to je upravo činjenica da smo Proračun približili građanima i potvrdili našu politiku transparentnosti. I to je najvažnije”, rekao je Parat.
Proračunsku transparentnost lokalnih jedinica IJF mjeri brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim službenim mrežnim stranicama, a to su u ovom ciklusu:
•godišnje izvršenje proračuna za 2014. godinu
•polugodišnje izvršenje proračuna za 2015. godinu
•prijedlog proračuna za 2016. godinu
•izglasani proračun za 2016. godinu
•proračun za građane za 2016. godinu
Analizom se željela utvrditi količina i pravovremenost objave analiziranih proračunskih dokumenata na službenim mrežnim stranicama lokalnih jedinica te kvaliteta tih stranica.
Po prosjeku svih lokalnih jedinica na svom području, najtransparentnija je Karlovačka, slijede Primorsko- -goranska, Istarska i Šibensko-kninska županija, a najmanje su transparentne Splitsko- dalmatinska, Zadarska i Osječko-baranjska županija.
Po vrstama lokalnih jedinica, županije su u prosjeku vrlo transparentne (4,3), gradovi znatno manje (3,05), a općine su uglavnom vrlo netransparentne (2,04). Nažalost, 37% jedinica je objavio isti broj, a njih 15% čak i manje dokumenata nego u prošlom ciklusu, no ohrabruje činjenica da je gotovo polovica lokalnih jedinica objavila više dokumenata nego u prethodnom ciklusu istraživanja.
Grad Rijeka na petoj, najvišoj razini proračunske transparentnosti
Grad Rijeka nalazi se na petoj, najvišoj razini proračunske transparentnosti u ovom istraživanju, a od ukupno 127 gradova ovu razinu dosegla su još samo 24 grada. U istom vrhu transparentnosti nalazi se tek 8 od 428 općina, ali i 11 od ukupno 20 županija.
U objavljenim rezultatima istraživanja posebno je istaknuta Edukativna proračunska online igra Proračunajme kojom Grad Rijeka još od 2011. godine omogućava građanima upoznavanje s aktualnim proračunom, ali i aktivno sudjelovanje u planiranju proračuna za sljedeću godinu.
Iako razina transparentnosti proračuna u jedinicama lokalne i regionalne samouprave u RH još uvijek nije zadovoljavajuća, primjeri gradova poput Rijeke koji objavljuju veliku količinu dokumenata vezanih uz Proračun kao temeljni dokument javne uprave, i omogućavaju građanima sudjelovanje u planiranju proračuna, mogu pomoći svima ostalima da jer jedino bi na taj način građani u svim lokalnim jedinicama mogli participirati u proračunskom procesu.
Prosječna transparentnost gradova niža od županijske
Premda su možda neke lokalne jedinice naknadno objavile određene ili sve proračunske dokumente, ova analiza uzima u obzir samo dokumente koji su na službenim mrežnim stranicama lokalnih jedinica bili dostupni u navedenim razdobljima istraživanja i to na dan pretraživanja njihove mrežne stranice.
Postoji mogućnost da istraživači nisu pronašli tražene dokumente, iako su bili objavljeni, ali to samo znači da bi ih i građani teško našli jer nisu bili dovoljno dobro istaknuti na mrežnim stranicama jedinica.
Najbolje su županije s prosječnom transparentnošću 4,3, što znači da su od mogućih pet u prosjeku objavile 4,3 proračunska dokumenta.
Prosječna transparentnost gradova je niža od županijske (prosjek 3,05), a samo 25 od 128 gradova objavilo je svih pet dokumenata dok je prosječna transparentnost općina slaba, jedva dovoljna (2,04).
Po ukupnoj prosječnoj transparentnosti proračuna svih jedinica na području županije najtransparentnije su Karlovačka (3,3) i Primorsko-goranska (3,2), a najmanje su transparentne Splitsko–dalmatinska (1,6) i Zadarska (1,7) županija. Valja pohvaliti Karlovačku županiju koja je po prosječnoj transparentnosti proračuna svih jedinica na području županije, kao i po prosječnoj transparentnosti gradova, bila vodeća i u prethodna dva ciklusa istraživanja.
Zaključak analize je da prosječna transparentnost proračuna svih lokalnih jedinica mjerena brojem proračunskih dokumenata – godišnje izvršenje za 2014., polugodišnje izvršenje za 2015., prijedlog i izglasani proračun te proračun za građane za 2016. – objavljenih na njihovim službenim mrežnim stranicama u razdoblju od studenog 2015. do ožujka 2016. se popravlja, no jedva da je prešla ocjenu dovoljan. Naime, u prethodnom ciklusu istraživanja iznosila je 1,75, a u ovom 2,35.
Usprkos Zakonu o pravu na pristup informacijama, Zakonu o proračunu, uputama za izradu proračuna lokalnih jedinica i ponuđenom formatu vodiča za građane uz proračune lokalnih jedinica – veliki broj lokalnih jedinica uistinu slabo objavljuje proračunske dokumente, a još i slabije proračunske vodiče za građane.
