Sinonimi za hrvatsko pravosuđe postali su ‘sinkopa’ i ‘zastara’: niti jedna Vlada nije uspjela provesti reformu – ne znaju ili nemaju volju?

Foto: Ilustracija

I ova je Vlada najavila reformu pravosuđa. Za početak – spajaju prekršajne i općinske sudove. Ali, hoće li to donijeti promjene?

Reforma pravosuđa – upisana je u programe svih Vlada a niti jedna ju nije uspjela provesti. Ne znaju ili nemaju volju, teško je zaključiti. U međuvremenu sinonimi za hrvatsko pravosuđe postali su ‘sinkopa’ i ‘zastara’. Suci ne trpe kritike laika, a oni koji bi ih trebali nadzirati i kažnjavati za propuste iz godine u godinu to sve manje čine.

Samo ove godine svjedočili smo uhićenju sudaca… Presudama koje su zbunjivale javnost… I bizarnim kaznama poput one za koprivničkog uglednika koji je za bludničenje nad djevojčicama kažnjen radom za opće dobro.

I ova je Vlada najavila reformu pravosuđa. Za početak – spajaju prekršajne i općinske sudove. Ali, hoće li to donijeti promjene?

“Mislim da se ne radi o reformi i mislim da bi trebalo prestati koristiti tako snažne riječi. Radi se o usklađivanju zakona”, kazao je Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda.

Vraćaju se neki ukinuti sudovi, što bivšem SDP-ovom ministru koji ih je ukidao – nije po volji.

“Ne želim se uspoređivati s istočnim susjedima ali Srbija je jedina koja je ukinula sudove pa ih opet vraćala i to nije dobro, umjesto da slijedimo zapadne zemlje koje idu u tom smjeru”, kazao je Orsat Miljenić (SDP), saborski zastupnik. Teško da će bilo kakva najava reformi vratiti narušeno povjerenje građana.

“Pojedinačni slučajevi nažalost kada dobiju veliku pažnju prenose se na cijeli sustav i to nije dobro jer generalizacija nije dobra i u suštini nije točna”, kazao je Sessa.

Sessa kaže da su suci samo ove godine riješili više od pola milijuna predmeta, ali i dalje ostaje veliki broj nerješenih. Prema posljednjim podacima, u hrvatskim sudnicama još nije dovršeno gotovo 470.000 predmeta! Najstariji predmeti imaju i preko 30 godina, a radi se o neuspješnim podjelama imovine.

Mostovci su godinu dana vodili pravosuđe, a danas nude svoju novu verziju reformi. Između ostalog i bolje ocjenjivanje sudaca.

“Nemamo nikakvu motivaciju sudaca, trebamo povezati ocjenjivanje s napredovanjem i povećanjem plaća i na taj način ćemo zadržavati kadrove i privlačiti nove generacije pravnika što nije slučaj”, kazala je Maja Grubišin (MOST), bivša državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa.

S obzirom da veliki broj sudaca ima plaće oko 9 tisuća kuna, a samo predsjednici visokih sudova imaju najviše 21 tisuću kuna – veći je interes pravnika za odvjetništvo. Oni koji ostanu suci – prilično su osjetljivi na kritike.

Suce imenuje, kontrolira, a ponekad i sankcionira Državno sudbeno vijeće. Suci se rijetko kažnjavaju, a čini se svake godine sve manje. 2013. godine kažnjeno je 13 sudaca. 2014. njih čak 18, a proteklih godina se u prosjeku kažnjava oko 4 suca godišnje.

DSV na čelu sa sucem Rankom Marijanom kaznio je u četiri godine 71 suca, a novi DSV u tri godine tek njih 11. Šef Vrhovnog suda ne vidi problem.

“Suci koji su bili kažnjeni uglavnom ne ponavljaju greške tako da one djeluju na druge suce i na njih, tražiti da se glave kotrljaju nije dobro”, kazao je Sessa.

Građani će teško imenovati suca kojem vjeruju. I Đuri Sessi se stavlja na teret da je prije 17 godina dozvoljavao nezakonite posjete zatvoreniku Miroslavu Kutli.

“Niti sam se susreo s Kutlom, ja uopće čovjeka ne poznajem”, rekao je Sessa. Izbor sudaca je netransparentan, kao i kontrola njihova rada i sve dok se to ne promjeni – građani će o sucima suditi kao i danas – po uglavnom lošem dojmu.

Marina Barukčić

 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari